Ekološko printanje
Tema broja pc chipa za ožujak bila je printanje, a u njoj sam se pozabavio stvari o kojoj većina korisnika kod printanja vjerojatno najmanje razmišlja – zaštiti okoliša i ekološkoj strani printanja. Kroz temu sam obradio i takozvani e-otpad, jer će Vlada će uskoro predstaviti Pravilnik o zbrinjavanju elektroničkog otpada, a biti će zanimljivo vidjeti hoće li stvoriti istu hrpu problema kao zbrinjavanje PET ambalaže.

Piše: Dražen Jurman

Objavljeno u pc chip 130. ožujak 2006.


Kada smo u redakciji pc chipa dogovarali temu broja koju upravo čitate, došli smo na ideju obraditi i temu o kojoj se piše jako rijetko – ekološki aspekt printanja. Namjera nam je bila istražiti kako možete pomoći okolišu, s obzirom na to da printanje onaj dio korištenja računala u kome ostaje najviše otpada, od praznih spremnika boje, ostataka tinte do iskorištenog papira. Kako se o tome kod nas previše ne priča i ne piše, nismo imali ni najmanju predodžbu kakva je situacija u ovom području u Hrvatskoj i razmišlja li itko od odgovornih uopće o tome. Provjerili smo i stanje u zemljama Europske unije, da vidimo koliko je Europa napredovala u ovom području i koliko zaostajemo za njom, ali i da vidimo koje prednosti razmišljanje o ekologiji kod printanja i zbrinjavanja računalnog otpada imaju korisnici, ali i tvrtke koje se time bave. Očekivanja od stanja u Hrvatskoj nisu bila velika, točnije nije ih ni bilo, da bi na kraju svega ostali ugodno iznenađeni sa svime što se na ovom području u Hrvatskoj događa ili će se dogoditi. Dodajmo u ovom uvodu i napomenu da premda je misao vodilja teksta bila ekološko zbrinjavanje produkata kod printanja, tekst će se dijelom reflektirati i na većinu ostalih računalnih komponenti zbog njihove međusobne povezanosti.
Prije nego što krenemo na temu, odmah ističemo savjet na koji kod printanja upozoravaju (manje) ekolozi i (više) liječnici, a većini će se činiti nebitan ili čak smiješan. Radi se o zračenju ili ventiliranju prostorije u kojoj se nalazi printer. Naime, gotovo svi ispuštaju male, gotovo nevidljive količine praha i prašine, čije udisanje i taloženje kroz dugo vrijeme može imati negativan utjecaj na zdravlje. Stoga, printate li veću količinu dokumenata, pobrinite se da prostoriju redovno zračite ili da je printer smješten blizu sustava ventilacije.

Recikliranje
Jedan od ključnih elemenata zaštite okoliša, pa tako i eco friendly korištenja računala je recikliranje. Pod tim pojmom podrazumijeva se skupljanje materijala koji više nemaju uporabnu vrijednost, poput plastike stakla, papira i slično, koji se onda prerađuju u sirovine i onda u nove proizvode. U ovom trenutku u Hrvatskoj je aktualno recikliranje PET ambalaže, a uskoro će na red doći i stara računala i takozvani elektronički otpad, odnosno stari elektronički uređaji koje su vlasnici namijenili za smeće. No prije nego dođemo do toga, pozabavimo se osnovnim, recikliranjem papira.
Recikliranje papira je najstarija vrsta recikliranja kod nas i tu nema previše filozofije: papir koji ste potrošili na printanje dokumenata (kao i sav ostali stari papir), a koji vam više nisu potrebni spremite na hrpu i bacite u posebne kontejnere namijenjene upravo skupljanju starog papira. Bez obzira na to kolika je količina tinte na papiru i bez obzira na boje tinte, takav se papir može reciklirati. Papir koji se posebnim procesima može reciklirati, ali koji ne smijete bacati u kontejnere za skupljanje papira (takozvane plave kontejnere) je foto papir. Da bi naglasili važnost recikliranja papira dovoljno je samo pogledati brojke. U svijetu se godišnje za printanje potroši oko 50 milijuna tona papira, a za svaku tonu papira potrebno je oko 20 stabala, a znamo koliko su stabla, odnosno šume bitne za proizvodnju čistog zraka. S druge strane, uredski papir i onaj za printanje jedno vrijeme se bijelio klorom u postupku čiji su produkti bili plinovi štetni za okoliš. Recikliranjem jedne tone starog papira spašava se 20 mladih stabala, a troši se i dvostruko manje električne energije i čak tisuću puta manje vode nego što bi se utrošilo u proizvodnju nerecikliranog papira. Stoga pri sljedećoj kupnji papira za printanje obratite pažnju na to da kupujete onaj nastao recikliranjem ili sa barem 50 posto reciklirane sirovine u sastavu, kao i papir koji nije bijeljen klorom. Potrošeni papir za printanje, naravno, bacite u plave kontejnere predviđene za to.

Toneri i cartridgi
Koliko god je situacija sa papirom jasna, toliko je stanje sa tonerima i cartridgima nesređeno. Naime, još uvijek nije uređen sustav vraćanja, prikupljanja i zbrinjavanja praznih cartridga, kao što je to slučaj u zemljama Europske unije. Naime, toneri i cartridgi su među najvećim zagađivačima od svim računalnih komponenti, pa ih preporučljivo ili što duže koristiti ili zbrinuti na odgovarajući način. Pod tih "što duže koristiti" podrazumjevamo punjenje istog tonera i cartridgea, čime se produžuje njegov vijek trajanja bez potrebe za kupnjom novog. Tvrtki koje nude punjenje je puno, ali pri izboru savjetujemo da vodite računa o dvije stvari. Prva je da se tvrtka u isto vrijeme bavi i otkupom praznih tonera i cartridgea, pa će lako procijeniti kakvo je njihovo stanje i isplatili ih se uopće puniti. S druge strane, preporučljivo je da tvrtka testira napunjeni toner ili cartridge i/ili vam da garanciju za povrat novca ukoliko imate problema nakon punjenja.
Ako umjesto punjenja tonera i cartridgea ipak odlučite kupiti novi, najgora stvar za okoliš koju možete napraviti je baciti ga u smeće. Kao što smo rekli, prema u Hrvatskoj još nije detaljno uređen otkup i/ili zbrinjavanje tonera i cartridgea kao i sve stare elektroničke opreme, takozvanog e-otpada, postoji određeni broj tvrtki koje to rade u Hrvatskoj a koje je jednostavno naći preko Interneta. Isto tako postoje i posebna reciklažna dvorišta za prikupljanje elektroničkog i elektrotehničkog otpada. U Zagrebu ih je pet, a glavno je na Jakuševcu. Zagreb je inače prvi grad u Hrvatskoj koji je pokrenuo projekt prikupljanja e-otpada još 1998. godine. Otkupom nećete previše materijalno profitirati, možda će biti za kavu ili dvije, ali ostaje zadovoljstvo saznanjem da ste pomogli okolišu. Dobar dio tonera i cartridgea koji se mogu reciklirati biti će samljeveni za ponovnu upotrebu.

E-otpad
Međutim, ova nesređena situacija u Hrvatskoj neće dugo ostati takva. Otkup i zbrinjavanje tonera i cartridgea, kao i kompletnog e-otpada uskoro će regulirati Vlada Republike Hrvatske, koja je krenula u sistematsko sređivanje gospodarenja otpadom. Prvi korak u tome bio je donošenje Zakona o otpadu, koji je u potpunosti usklađen s pravnim normama Unije. Na temelju tog Zakona dalje se donose podzakonski akti koji reguliraju određene vrste otpada. Prvi donesen pravilnik u tom nizu je aktualni Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Pri kraju je izrada Pravilnika o otpadnim gumama, nakon čega konačno slijedi i izrada i donošenje Pravilnika o elektroničkom otpadu. Isto tako, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja je izradilo Strategiju gospodarenja otpadom. Tim se dokumentom uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju Hrvatske, od njegova nastanka do konačnog odlaganja, sa svrhom da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, na najmanju moguću mjeru smanji nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s načelima održivog razvoja. Elektronički otpad u ovoj strategiji ima posebno mjesto, s obzirom na to da se radi o količinski najbrže rastućih vrsta otpada. Osim od računala, sastoji se od otpadnih kućanskih aparata (TV, radioaparati, video, hladnjaci, itd.), telefona, mobitela, kazetofona, i tako dalje. Većina e-otpada spada u red opasnog otpada zbog opasnih komponenti koje sadrži. Upravo su toneri i cartridgei jedni od najopasnijih elemenata e-otpada, kao i kondenzatori na tiskanoj ploči. Koliko su točno te stvari opasne, koje opasne tvari sadrže i kakve posljedice mogu ostaviti na ljude i okoliš, pogledajte u okviru.

Europa i Hrvatska
Države Europske unije proizvode oko 14 kilograma e-otpada godišnje po stanovniku, a do kraja 2006. trebale bi iz kućanstava odvojeno skupiti najmanje 4 kilograma po stanovniku. Procjenjuje se da u Hrvatskoj nastaje 30 do 45 tisuća tona e-otpada godišnje, odnosno 6,67–10,11 kilograma po stanovniku, te da njegove količine rastu oko deset posto godišnje. Unutar tih procjena nije posebno rađena procjena koliko otpada nastaje printanjem, kako količinom tonera i cartridgea tako i samih starih pisača. Strategija gospodarenja otpadom postavlja za cilj uspostavu sustava gospodarenja otpadom električnom i elektronskom opremom koji bi rezultirao godišnjim skupljanjem najmanje četiri kilograma po stanovniku e-otpada iz kućanstava. Za postizanje tog cilja postavljene su i smjernice koje uključuju odvojeno skupljanje e-otpada na dostupna skupljališta kako bi se upotrebljivi dijelovi (metal, plastika i slično) izdvojili i ponovo iskoristili, a opasni zbrinuli na odgovarajući način, uvođenje naknade na uvoz i proizvodnju, zbrinjavanje ostatka (uglavnom opasnog otpada) na propisan način te izvoz otpada koji se ne može zbrinuti ili iskoristiti u Hrvatskoj.
Analizirajući ove smjernice možemo zaključiti da će se u Hrvatskoj primjenjivati praksa zemalja Unije koja uključuje obaveza proizvođača i/ili prodavača da plaćaju određenu naknadu (primjena pravila" onečiščivač plaća") za prikupljanje i zbrinjavanje starih tonera i cartridgea, dok bi korisnici mogli u sve dućane koje prodaju tonere i cartridge iste i vratiti, kao što se radi sa PET ambalažom. Tvrtke koje bi se osim otkupa same pobrinule i za recikliranje iskoristivog materijale, mogle bi biti nagrađene i posebnim poreznim olakšicama, kao što je ne primjer u Skandinaviji. Isto tako, vrlo vjerojatno nas očekuje i odredba koja će obvezati gospodarske subjekte, državne i privatne tvrtke da same vode brigu o prikupljanju, skladištenju i zbrinjavanju e-otpada, što je također Europska praksa. Otvorila bi se i posebna skupljališta e-otpada iz kojeg bi se onda crpile sirovine koje se još mogu iskoristiti. Time će se polako ali sigurno ekološka situacija u Hrvatskoj, barem što se tiče e-otpada, bitno popraviti. Ne zaboravite da svoj dio možete dati i vi.

IZDVOJENO:

Opasne tvari


Koliko su elementi koje nalazimo u pisačima opasni, većina ljudi zapravo ne zna. Pisači su, kao i toneri i cartidgi izrađeni pretežno od plastike, sa velikom udjelom PVC materijala, koji spaljivanjem proizvodi otrovni plin
dioksin te bromidni reagensi koji uzrokuje smanjenje hormona tiroksina a mogu dovesti i do značajnih oštećenja fetusa, često i pobačaja. Stabilizator u plastici je kadmij, koga nalazimo i u čipovima, koji se može taložiti u tijelu te tako oštetiti bubrege a dovodi i do slabljenja kosti. Berilij koji se nalazi na nekim konektorima je pak kancerogena tvar. Višegodišnja izloženost tonerskom prahu može izazvati oštećenja DNA i astmatični bronhitis. Ovo je samo jedan dio štetnih tvari koje nalazimo kod e-otpada, posebno kod pisača, tonera i cartidgea, a koje smo nabrojili da bi još jednom istakli važnost ekološkog zbrinjavanja starih tonera i cartidgea. Stoga, sljedeći put kada odlučite zamijeniti pisač ili ostanete bez boje, razmislite kako ćete postupiti.
05 Apr 2006 by DeeJay
2 comments

by malik @ 27 Apr 2006 07:16 pm
Koja boja ide za punjenje cartridga ocu da uzmem boju pa da punim?

by JEL-KOM d.o.o. @ 14 Mar 2008 09:46 am
Bavimo se punjenjem cartridgea i zanima nas gdje možemo predati stare
koje se više ne isplate puniti jer namjera nam je skupljati stare i predavati na reciklažu.Unaprijed vam zahvaljujemo JEL-KOM d.o.o.

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\