T-Iskon part 3: Kraj liberalizacije tržišta
Domaće telekom tržište svjedoči novoj epizodi serije Moguče samo u Hrvatskoj. T-HT, dosadašnji monpolist, planira kupiti Iskon Internet, svog najvećeg konkurenta, a u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja u tome ne vide išta sporno!?

(au) Piše: Dražen Jurman

Objavljeno u pcchip 132, svibanj 2006.


Na marginama skupa Telecom Arena, održanog početkom travnja u Zagrebu, a o kome ćete naći i reportažu u ovom broju, domaće telekomunikacijsko tržište tiho je počelo pričati da T-HT namjerava kupiti Iskon Internet. S obzirom na to da je Iskon planirao izaći na burzu, kao i na to da je naše tržište na putu liberalizacije, glasine nisu shvaćene ozbiljno, već kao način dizanja cijene dionica Iskona. Međutim, da uz dim ima i nešto vatre počelo se sumnjati kada je tijekom okruglog stola temu "Kapaciteti hrvatskog telekom-tržišta: u kojem smjeru idemo?", Damir Sabol bio jedini od predstavnika alternativnih operatera koji ne samo da nije govorio o tome kako T-HT usporava liberalizaciju, već je njegovo izlaganje bilo vrlo suzdržano, čak i pomirljivo. Sljedeći dan vijest je izašla i u medijima i pokrenula novu epizodu serije Moguće samo u Hrvatskoj.

Koncentracija tržišne moći
Naime, izgleda da je samo u Hrvatskoj moguće da incumbant operater ili dosadašnji monopolist, kupuje prvog konkurenta, a da Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pere ruke od toga. Naime, na europskim tržištima elektroničkih komunikacija upravo je tržišni regulator tijelo koje odlučuje o akvizicijama i spajanjima operatera, te se takvi slučajevi, radi važnosti ove grane gospodarstva, temeljito ispituju. Ali valjda su zato oni Europa, a mi tu gdje jesmo. Stoga je, kada je T-HT potvrdio da preuzima Iskon, bila logična pretpostavka da će tržišni regulator ocjenjivati ove spajanje zbog koncentracije tržišne moći.
U javnosti i među korisnicima se ovaj pojam pogrešno tumačio, jer se u obzir uzimao samo broj rezidencijalnih korisnika Iskona. Međutim, osim njih treba uzeti u obzir i respektabilan broj poslovnih korisnika, zatim činjenicu da Iskon ima preko 50 posto tržišta iznajmljenih (zakupljenih) vodova, koncesiju za fiksnu telefoniju i WiMAX koncesije. (T-HT je izjavio da ga neće kupovati Iskonov portal, pa medijsku koncentraciju koju bi dobili Iskon portalom i T-portalom ne treba uzimati u obzir). Gledajući Iskon kroz prizmu svih ovih podataka, jasno je da se radi o većoj tvrtci nego što je možda veliki dio javnosti percipira, a kupnjom Iskona T-HT bi imao preko 95 posto tržišta iznajmljenih vodova i korisnika Interneta, dial upa i ADSL-a, te veliki broj poslovnih korisnika.
Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja primjenjuje se na "sve oblike sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja na teritoriju Republike Hrvatske", a jasno je iz do sada navedenih podataka da bi se ovom kupnjom opasno narušilo tržišno natjecanje. Da se takve stvari ne bi događale, osnovana je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja bi u ovom slučaju morala reagirati.

Tko je odgovoran?
Tržišni regulator zaista se i javio čim je priča o kupnji Iskona izašla u javnost. Međutim, komentar Olgice Spevec, predsjednice Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja bio je da Agencija nije primila nikakav zahtjev za ocjenu dopuštenosti koncentracije, koji u ovom slučaju nije ni potreban?! Prema njihovom objašnjenju, Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja propisuje da obveza prijave namjere koncentracije postoji ako je ispunjen uvjeti da je ukupan prihod svakog od sudionika koncentracije ostvaren u prethodnoj godini u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje sto milijuna kuna. Na naš detaljan upit AZTN-u, sa zahtjevom za pojašnjenje nekih odredbi, dobili smo još apsurdniji odgovor da Agencija "kao opći tržišni regulator, nije nadležna za provedbu Zakona o telekomunikacijama. Za provedbu toga propisa i regulaciju tržišta telekomunikacijskih usluga nadležna je Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT)". Tako su prebacili lopticu na Agenciju za telekomunikacije, koja u ovom slučaju nije nadležna. To nam je u krajnjoj liniji potvrdio i Darko Dvornik, pomoćnik resornog ministra koji nam je na pitanje o mišljenju ministarstva o ovoj akviziciji rekao da "Ministarstvo u svom djelokrugu rada nije zaduženo za pitanja spajanja poduzetnika pa tako ni eventualnog spajanja HT i Iskona. Svoje mišljenje o tome može jedino dati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kao krovno regulatorno tijelo za pitanja tržišnog natjecanja". Unatoč tome, Agencija za telekomunikacije se oglasila priopćenjem u kome kaže da će "primjenit će sva raspoloživa zakonska sredstva i pokušati spriječiti preuzimanje Iskon Interneta od strane HT- Hrvatskih telekomunikacija".

HAT u akciji
Članovi Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije smatraju da "najavljeno preuzimanje ne ide u prilog liberalizaciji tržišta. Način osvajanja tržišta trebao biti kroz konkurentnost ponude, a ne kupovinom tržišnih konkurenata". HAT je najavio da će detaljno analizirati kakve bi posljedice na tržište imala ova akvizicija te će poduzeti sve radnje iz svoje nadležnosti za onemogućavanje zlouporabe nadmoćnog položaja na telekomunikacijskom tržitu, premda to, kako smo već napisali, nije njihov posao, već AZTN-a. U medijima se nekoliko dana moglo čitati prepucavanje Olgice Spevec, predsjednice Vijeća AZTN-a i Gašpera Gaćine, predsjednika Vijeća HAT-a, koji je izjavio da je kupnja Iskona od strane T-HT-a izravno u suprotnosti s ostvarivanjem načela i ciljeva regulacije telekom tržišta i protivno svemu onome što Agencija radi i pokušava raditi te da se je to čisto ubojstvo tržišnog natjecanja. Ocjenio je također da je na ovom ispitu u potpunosti zakazao tržišni regulator. Spevec pak tvrdi da će AZTN raditi isključivo po zakonu, jer bi "svako drugačije postupanje, kao i podlijeganje bilo kakvim pritiscima, bilo nezakonito te predstavljalo izravno kršenje propisa o tržišnom natjecanju".
Naše je mišljenje da je na ovom pitanju u potpunosti zakazala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Kao prvo, spajanje ili koncentracija operatera nije dio novog regulatornog okvira Unije za područje telekomunikacije, već su u zemljama Unije takvi slučajevi su u nadležnosti tržišnog regulatora. Drugo i najvažnije je odredba članka 18. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja koja kaže da su "zabranjene koncentracije kojima se stvara novi ili jača vladajući položaj jednog ili više poduzetnika, pojedinačno ili skupno, ako mogu značajno utjecati na sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, osim u slučaju ako sudionici koncentracije dokažu da će ta koncentracija dovesti do jačanja tržišnog natjecanja na tržištu koje će biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja ili jačanja njihovoga vladajućeg položaja". A kupnjom Iskona od strane T-HT-a smatramo da će se upravo ispuniti elementi ovog zakonskog članka. Stoga ostaje nejasno zašto AZTN ne želi reagirati te koja je onda uopće svrha ovog tijela?

Opasnosti za tržište
Najava kupnje Iskona od strane bivšeg monopolista izazvala je podjeljene reakcije. Regulator i korisnici su šokirani, Iskon i T-HT pomirljivi, a ostali operateri kao i Hrvatsko udruženje za telekomunikacije, osnovano pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, oprezni i suzdržani, pa premda je jasno da ne odobravaju ovu eventualnu akviziciju, koja bi im opasno mogla poremetiti buduće poslvne planove, čakaju da priča bude završena da bi dali svoj komentar. Ono što bi njima ovom akvizicijom bio ključni problem su natječaji za telefoniju i Internet u javnim institucijama i tvrtkama. Jer izađu li alternativni operateri i T-HT na natječaj sa svojim ponudama, te ako svi zadovolje uvjete natječaja i razinu kvalitete, jedina prednost alternativaca je cijena, koju T-HT kao operater sa znatnom tržišnom snagom nema pravo korigirati. Međutim, ako se umjesto T-HT pojavio Iskon, sa njihovim zaleđem, prostora za sniženje cijena je puno više nego što imaju alternativni operateri. U tome mnogi i vide razlog zbog kojeg T-HT kupuje Iskon. I to je još jedna velika opasnost ove potencijalne kupnje i razlog da regulatorno tržišno tijelo ipak razmisli o odnosima koji će na tržištu time biti poremećeni. A o posljedicama bi mogla razmisliti i Vlada (čiji predstavnici sjede u Nadzornom odboru T-HT-a i koji su trebali znati za ovo), s obzirom na to da se Hrvatskoj još uvijek prigovara oko netransparentnosti u telekomunikacijama u procesu pristupa Europskoj uniji. Jer, Vlada je upozorenje iz Avisa Europske komisije kako u Hrvatskoj nema političke volje za liberalizaciju telekomunikacija shvatila ozbiljno, pa je i Zakon o telekomunikacijama, uz sve ostale potrebne pravilnike, usklađen sa relevantnim europskim smjernicama. Premda je zbog toga u prosincu prošle godine resorno Ministarstvo dobilo i najbolju ocjenu Europske komisije u Izvješću o napretku, na okruglom stolu Liberalizacija telekomunikacijskog tržišta - proljeće 2006, održanom prije dva mjeseca, Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj, ponovo je upozorio da u području telekomunikcija treba slijediti europsku praksu. A ova eventualna kupnja u suprotsnosti je s njom!

A korisnici?
Hoće li to značiti kraj liberalizacije tržišta? Po našem mišljenju, gotovo sigurno da hoće, jer ako T-HT ovako lako kupi najvećeg konkurenta, tko će ga spriječiti da sutra kupi ostale konkurentske tvrtke? Mnogi će reći da ostala konkurencija i nije toliko atraktivna i opasna, ali što će se dogoditi kada oni dođu na stupanj da bi mogli koliko toliko konkurirati T-HT-u?
S druge strane, iz resornog ministarstva kažu da HAT ima dovoljno ovlasti da, u slučaju ove akvizicije, promptno i odlučno reagira na svaku eventualnu zlouporabu nadmoćne tržišne snage, tako da negativnijih efekata na domaće tržište ipak ne bi trebalo biti. Međutim, Agencija za telekomunikacije će se onda u takvim slučajevima ipak morati odlučiti za drastične sankcije, maksimalno koristeći zakonsko određene visine sankcije, jer će, u slučaju ove akviziciji, to biti jedini način da se koliko-toliko pokušaju stvoriti uvjeti za neku tržišnu utakmicu.
Rezidencijalni korisnici Iskona su, najblaže rečeno, razočarani, a mnogi se osjećuju i izdanima, što je vidljivo iz komentara po forumima i news grupama, jer je većina njih izabrala je Iskon upravo zato jer je alternativa T-HT-u. Damir Saobol tvrdi da korisnici promjenu neće osjetiti jer će "Iskon ostati ono što je i bio - tvrtka koja uvodi inovativne i kvalitetne usluge i tvrtka koja prije svega brine o korisniku. Vjerujem da je to korisnicima važnije od činjenice tko je vlasnik". T-HT i Iskon tvrde da će, unatoč akviziciji, tvrkte međusobno konkurirati, a i Sabol kaže da je ponuda T-HT-a " dobro ocjenjena i iz razloga što bi se postojeći poslovni plan Iskona tek neznatno prilagodio u odnosu na plan kod dokapitalizacije na burzi te bi Iskon i dalje djelovao kao samostalna tvrtka". U to je ipak malo teže povjerovati, jer čisto sumnjamo da bi, na primjer, korisnici Linuxa ili Firefoxa vjerovali u samostalnost tih tvrtki kada bi ih kupio Microsoft, jednako kao i to da im nebi uopće bilo bitno da su tvrtke čije su proizvode i usluge izabrali zato jer su alternativne kupljene od strane tvrtke kojoj su alternativa.

Igrokaz za kupovanje vremena?
Dok se priča o kupnji Iskona vrijeme leti, a ključno pitanja liberalizacije - raspetljavanje lokalne petlje se ne rješava, pa se mogu čuti i razmišljanja da je ova akvizicija samo igrokaz za kupnju vremena. Jer bliži se početak lipnja, kada će se oči Hrvata okrenuti Svjetskom prvenstvu u nogometu, nakon čega dolazi ljeto pa oporavak od njega i privikavanje na ponovne radne obveze. Tako bi se, prema razmišljanjima alternativnih operatera, tek početkom listopada mogao očekivati značajniji odaziv korisnika na nove usluge operatera. To je vrijeme kada će i T-HT krenuti sa svojom IP televizijom, ali i otprilike vrijeme godišnjice Rješenja o standardnoj ponudi za pristup lokalnoj petlji koje je izdala Agencija za telekomunikacije. Ili jednostavno – godinu dana koju su alternativni operateri izgubili jer nisu mogli ponuditi nove usluge i godinu dana u kojima su korisnici bili zakinuti za izbor operatera, za napredne usluge i niže cijene.
Hoće li T-HT na kraju kupiti Iskon, još se ne zna. I sam Damir Sabol nam je rekao da je izlazak na burzu još uvijek opcija, pa se možda na kraju sve završi na, po našem mišljenju, najbolji način - da T-HT ipak ne kupi Iskon Internet. Jer bez obzira na sve što su predstavnici oba operatera izrekli o Iskonovoj nezavisnosti i konkuriranju T-HT-u, ipak je teško očekivati pravu tržišnu utakmicu i liberalizaciju telekom tržišta na kojem bivši monopolist kupi glavnog konkurenta. Ono što ja ipak u cijeloj priči najfascinantnije i najtragičnije je činjenica da na ovako jednom pitanju od nacionalne važnosti (jer telekomunikacije to jesu), neki peru ruke i odgovornost prebacuju na druge, a ostali iz nepoznatih razloga šute (uz časnu iznimku HAT-a). Ovakve bi stvari i najveće euro skeptike mogle pretvoriti u eurofile, jer netko ipak mora počistiti ovo smeće u kojem živimo.

IZDVOJENO:

Tonči Tadić, saborski zastupnik: Konkurencija svedena na karikaturu


Političarima u Hrvatskoj telekomunikacije nisu pretjerano zanimljive. Iznimka je saborski zastupnik Tonči Tadić, koji je vrlo aktivan u telekom raspravama, a koji nam je rekao da je zaprepašten mlakom i praktično nikakvom reakcijom Hrvatske agencije za telekomunikacije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja na najavu preuzimanja Iskona od strane T-HT-a. Po njegovom mišljenju, taj će potez značiti " snaženje praktično monopolnog položaja T-HT, te se pojam konkurencije na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu svodi na karikaturu".
Najave da će Iskon i T-HT međusobno konkurirati smatra "besmislenim i smiješnim, osim ako nije riječ o krajnje bezobraznom planu T-HT-a da u dogovoru sa Iskonom ide na dampinško rušenje cijena telekomunikacijskih usluga, što može eliminirati svu konkurenciju u Hrvatskoj, osim T-HT"
Stoga predlaže da se u slučaju kupnje "Iskonu sve koncesije za telekomunikacijske usluge koje je do sada dobio, pa neka dalje Iskon djeluje kao podružnica T-HT, što će de facto i biti".
S obzirom na to da je ovaj potez u suprostnosti sa praksom Europske unije, Tonči Tadić smatra da se "ovakvim potezima T-HT, uz mlaku i nikakvu reakciju HAT i AZTN se samo potvrđuje navod u Avisu Europske komisije kako u Hrvatskoj nema političke volje za liberalizaciju telekomunikacija, te da se izravno krši europska regulativa, a posebno odredbe Direktive 2002/21 Europske komisije o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, čiji članci 7. i 8. obvezuju regulatorna tijela da učine sve što je u njihovoj moći na zaštiti konkurentnosti u telekomunikacijama, posebno kada je riječ o operaterima sa značajnom tržišnom snagom, poput T-HT"
Tadić nam je također rekao da je "kao saborski zastupnik uputio otvoreno pismo čelnicima HAT i AZTN upozoravajući ih na kršenje hrvatske i europske regulative, od njih zatražio da zabrane preuzimanje Iskona od strane T-HT te da o ovom potezu T-HT izvijeste Europsku komisiju, obzirom da je T-HT u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma."

IZDVOJENO:
Glasine i pitanja


Najava T-HT-a da će kupiti Iskon Internet izazvala je puno glasina u javnosti. Ključno je pitanje zašto? Najvjerojatniji odgovor je upravo segment poslovnih korisnika, kojih Iskon ima puno, kao i njegov položaj na tržištu iznajmljenih (zakupljenih) vodova.
S druge strane, postavlja se i pitanje uloge Ivane Šoljan, članice Uprave T-HT-a, koja je u T-HT došla upravo iz Iskona, a s bivšom tvrtkom, tj. Gavinom Sussmanom, jednim od investitora u Iskon, ima i neke druge, privatne veze. U T-HT-u ističu da Ivana Šoljan u ovoj akviziciji nije igrala nikakvu ulogu, te da su ona i svi ljudi koji su došli iz iskona bili isključeni iz ovog posla.
Zanimljive su i glasine da T-HT kupuje Iskon i radi toga da izbjegne ulazk drugih velikih domaćih i stranih igrača u ovu tvrtku. Spominje se Vipnet, Telekom Slovenije i možda najzanimljiviji norveški Telenor, tvrtka koja je svojevremeno i htjela kupiti tadašnje Hrvatske telekomunikacije. Telenor planira širenja u ovoj regiji, pa su Iskon i srpski Mobtel idealne mete akvizicija.
22 May 2006 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\