Širokopojasno gospodarstvo znanja
Da bi potaknula razvoj svog gospodarstva i povećala vlastitu konkurentnost, Hrvatska mora čim prije krenuti putem takozvanog gospodarstva znanja, u kojem ključnu ulogu imaju moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije, a posebno širokopojasni

Piše: Dražen Jurman

Objavljeno u pc chip 134-135

Prošle su malo više od dvije godine otkako je, pojavom usluge MAXadsl, među kućnim korisnicima Interneta krenula popularizacija broadbanda, širokopojasnog pristupa Internetu. Brzo surfanje, sasvim nove mogućnosti korištenja Interneta u različite svrhe (komunikacija, zabava, online igranje i slično) samo su neke od prednosti širokopojasnog Interneta. Međutim, najveću korist od broadbanda ima, odnosno trebalo bi imati, gospodarstvo, jer korištenje te tehnologije gospodarskim subjektima donosi brojne prednosti. Mnogi stručnjaci smatraju da su promjene koje u poslovanju i ekonomiji uzrokuje primjena internetskih tehnologija od slične važnosti kao i industrijske revolucije iz 18. i 19. stoljeća. U protekla dva desetljeća informacijske tehnologije i Internet preokrenuli su način poslovanja tvrtki, načine stjecanja znanja, načine na koje znanstvenici obavljaju istraživanja te načine kojima vlade zemalja pružaju usluge svojim građanima.
Prednosti koje broadband donosi u poslovanju ugrubo možemo podijeliti u dvije grupe. S jedne strane govorimo o indirektnim prednostima, koje se prije svega očituju u uštedama vremena i novca te ubrzavanju poslovnih procesa unutar tvrtke. Poslovanje tako postaje jednostavnije, brže i efikasnije uz istovremenu uštedu novca, a upravo je pojam "rezanja troškova" jedan od najčešćih koje koriste direktori i menadžeri tvrtki. S druge strane, direktna korist od broadbanda u gospodarstvu je čista zarada koju tvrtke mogu ostvariti, a ovaj element je posebno važan kod manjih tvrtki, takozvanih SoHo (Small Office Home Office) poslovnih projekata, pogotovo onih koji su okrenuti prema elektroničkom poslovanju. Takvim tvrtkama je izuzetno važna penetracija, dostupnost i cijena širokopojasnog pristupa Internetu, kako za njih tako i za korisnike, s obzirom na to da većina SoHo tvrtki koje su okrenute elektroničkom poslovanju do klijenata dolazi upravo preko Interneta.

Broadband otvara radna mjesta
Budući da je Hrvatska na svoj širokopojasni put krenula, po našem mišljenju, ipak prekasno, korisnici još uvijek nisu svjesni važnosti broadbanda u gospodarstvu. Međutim, važnije i zabrinjavajuće jest što toga nisu svjesni oni koji bi trebali biti, prije svega Vlada i gospodarstvenici, direktori i menadžeri tvrtki, što su potvrdili svi broadband provideri u Hrvatskoj koje smo kontaktirali u pripremi ovog teksta, kao i neke tvrtke, a isto nam je potvrdio i ekonomski stručnjak Damir Novotny, što detaljnije možete pročitati u intervjuu u sklopu ovog Poslovnog priloga. A da su prednosti konkretne i opipljive pokazuju i mnoga istraživanja i podaci. Pristup velikim brzinama Internetu putem širokopojasnih veza otvara velike mogućnosti i stvara konkretne temelje za izgradnju informacijskog društva. Nedovoljan broj priključaka širokopojasnog Interneta često se naziva u praksi digitalnim jazom (digital divide), što označava jaz između pojedinaca, tvrtki i teritorija u mogućnostima pristupa i korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Koliko je za gospodarstvo važno smanjenje digitalnog jaza i širenje broadband infrastrukture pokazuje i opsežna studija koju je početkom godine predstavio američko sveučilište MIT, a koja empirijski dokazuje tvrdnju da broadband pozitivno utječe na gospodarstvo i otvara radna mjesta. Studija je obradila razdoblje između 1998. godine i 2002. godine u SAD-u i Europi te Japanu, a rezultati pokazuju da se u svakom dijelu zemlje u kojem je uveden širokopojasni Internet i u kojem se ulagalo u infrastrukturu i usluge bilježi rast gospodarstva i otvaranje radnih mjesta. Međutim, kada je na vlast došao George W. Bush i kada je ulaganje u infrastrukturu i usluge usporeno, SAD je pao s četvrtog na trinaesto mjesto na svjetskoj broadband listi, a gospodarstvo mu je otišlo u recesiju. U istom razdoblju gospodarstvo europskih zemalja i Japana bilježi rast, a promatrajući manja područja lako je uočiti da ona bilježe rast u trenucima kada je u njima ulagano u modernu broadband infrastrukturu te nove i moderne usluge.

Broadband kao ključ konkurentnosti i efikasnosti
Zemlje članice Europske unije koje su vodeće po penetraciji širokopojasnog Interneta također su i vodeće po konkurentnosti, a njihova gospodarstva bilježe kontinuirani rast. Primjeri za to su prije svega nordijske zemlje, Danska, Švedska, Island, Finska te Norveška koje izuzetno ulažu u širokopojasni Internet i njegovo korištenje u gospodarstvu. U pripremi ovog teksta kontaktirali smo i telekom-operatere i relevantna ministarstva ovih država da bismo iz prve ruke dobili sliku kako broadband utječe na njihovo gospodarstvo. Informacije koje su nam poslali zaista su reprezentativne. Tako istraživanja na nivou nordijskih zemalja pokazuju da broadband u segmentu malih i srednjih tvrtki povećava efikasnost poslovanja za 40 posto, uz uštede vremena preko 50 posto ali i novca, 35 posto. Za veće tvrtke te su brojke još veće i iznose 50 posto u povećanju efikasnosti, 60 posto u uštedi vremena te 50 posto u uštedi novca. Porast zaposlenosti koju povlači visoki stupanj korištenja modernih tehnologija i usluga baziranih na širokopojasnom Internetu u tim zemljama iznosi 20 posto. Međutim, ono što je najvažnije u cijeloj priči je podatak da je prosječan profit manjih SoHo, tvrtki koje svoje poslovanje temelje na Internetu i broadbandu iznosi skoro milijun eura bruto! Istina, treba uzeti u obzir i činjenicu da su porezi u tim zemljama visoki i ponekad prelaze i 50 posto, ali čisti profit od pola milijuna eura za male tvrtke čiji su uredi obično u stanovima i imaju jednog do četiri zaposlenika je zaista respektabilna brojka.  

Gospodarstvo znanja
Pored tih istraživanja postoje i brojna druga koja pokazuju kako su zajednice u kojima je postojala opcija spajanja na broadband ostvarile gospodarski rast, povećale zaposlenost, povećale broj tvrtki i obrta i tako dalje. Na žalost, još uvijek nema podataka koliki je utjecaj broadbanda na domaće gospodarstvo, ali, kako saznajemo u Državnom uredu za e-Hrvatsku, planira se pokretanje sličnih istraživanja u suradnji s poslovnim udrugama. Ali činjenica je da bi navedeni podaci trebali biti putokaz odgovornima u našoj vladi da se ipak krene s poticanjem ulaganja u modernu IT tehnologiju i broadband u gospodarstvu te da se na taj način pokrene naše gospodarstvo prema takozvanom gospodarstvu znanja. To je, u krajnjoj liniji, i obaveza Hrvatske ako želi ući u Europsku uniju, kojoj su stvaranje informacijskog društva znanja i gospodarstva znanja među prioritetima.
Naime, značajan element u dostizanju i postizanju ciljeva konkurentnog i dinamičnog gospodarstva koje je u mogućnosti postići održivi rast s povećanim zapošljavanjem i socijalnom kohezijom do 2010. godine jest gospodarstvo utemeljeno na znanju, koje su zemlje članice Unije prihvatile kroz Lisabonsku agendu. To se primarno odnosi na trenutnu razmjenu informacija s cijelim svijetom putem elektroničkih komunikacija u mnogim područjima ljudske aktivnosti. Jedan od ključnih instrumenata za razmjenu informacija jest mogućnost korištenja širokog raspona glasa, teksta i multimedijskih komunikacija putem širokopojasnog pristupa. Stoga su zemlje članice Unije usvojile nacionalne strategije širokopojasnog pristupa Internetu s ciljem ubrzavanja razvoja širokopojasnih mreža te istovremeno poticanja korištenja tih mreža kroz nove internetske usluge, prvenstveno u kućanstvima i malim i srednjim poduzećima. Širokopojasni pristup otvara i omogućava šanse da se kreiraju nova tržišta kroz razvoj interaktivnih i multimedijskih aplikacija i usluga, koje će, kada se uvedu, poticati razvoj i ponudu samih širokopojasnih priključaka. Iz razloga što širokopojasni pristup predstavlja značajnu ulogu u razvoju nacionalnih gospodarstava u Europskoj uniji donesen je akcijski plan eEurope 2005, koji je prihvaćen 2002. godine. Njegovi ciljevi su, između ostalog, promovirati uspostavljanje sigurnih usluga, aplikacija i sadržaja koji se temelji na širokopojasnoj infrastrukturi.

Broadband za sve 2010.
U kontekstu eEurope 2005 petnaest članica EU imale su obvezu donijeti nacionalne broadband strategije u 2003. godine, a pet novih članica je također odlučilo donijeti slične dokumente. Budući da su se digitalne tehnologije pokazale snažnim poticajnim čimbenikom gospodarskog rasta i konkurentnosti, prije svega u SAD-u, Europska unija je putem programa eEurope postavila ambiciozan cilj da do 2010. postane najkonkurentnije društvo znanja na svijetu.
Program eEurope se ne odnosi samo na postizanje veće gospodarske konkurentnosti, već predstavlja jamstvo da će svaki građanin Unije imati pristup modernim komunikacijskim tehnologijama u cilju povećanja kvalitete življenja. Početkom 2005. godine Europska komisija prihvatila je inicijativu i2010 koja treba potaknuti razvoj i zapošljavanje u području informacijskog društva i medija. Komisija će u narednom petogodišnjem razdoblju posebnu pozornost posvetiti razvoju širokopojasnih mreža za pristup Internetu diljem Europe te proizvodnji novih multimedijalnih sadržaja na mreži. Kako bi ostvarila te zamisli, Europska je komisija krajem ožujka predstavila novu inicijativu za širenje infrastrukture i dostupnosti širokopojasnog Interneta. Inicijativa "Broadband za sve 2010." bit će pretočena u direktivu koja će naložiti članicama Europske unije da maksimalno prilagode svoju politiku širenja broadbanda na način da on bude dostupan svuda i svima - u gradovima, manjim mjestima, selima, ruralnim i nerazvijenim sredinama i otocima. Za Europsku komisiju broadband je ključan element ne samo funkcioniranja institucija Unije, već i gospodarskog, intelektualnog, obrazovnog i kulturnog razvoja svake od članica. A kako je Hrvatska kandidat za članstvo u Uniji, provjerili smo što se kod nas radi i što će se tek napraviti po pitanju poticanja korištenja modernih tehnologija i broadbanda u gospodarstvu.

Broadband strategija Hrvatske
Kao zemlja kandidat za punopravno članstvo u Europskoj uniji, Republika Hrvatska je krajem 2003. godine usvojila Program e-Hrvatska 2007, s ciljem poduzimanja sveobuhvatnih aktivnosti za postizanje bržeg iskoraka Hrvatske u informacijsko društvo u skladu s preporukama Europske unije i Lisabonskom agendom. Broadband će u tom procesu imati jednu od ključnih uloga, što nam je potvrdio i pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka Darko Dvornik, jedna od ključnih osoba zaslužnih za pokretanje domaćeg tržišta elektroničkih komunikacija s mrtve točke. "Europska unija polaže veliku pozornost na broadband budući da on predstavlja tzv. enabling tehnologiju za razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što je ključan čimbenik veće produktivnosti i gospodarskog rasta. No, i Hrvatska će to područje ubrzati petom brzinom, jer smatram da danas imamo dovoljno znanja i mogućnosti za takvo što", rekao nam je Darko Dvornik, najavljujući i skorašnje donošenje Broadband strategije Hrvatske. Naime, s ciljem ubrzanog priključivanja Republike Hrvatske razvijenim zemljama Europe u pogledu ostvarivanja društva znanja, čiji je jedan od osnovnih temelja razvijena infrastruktura širokopojasnog pristupa, vrlo skoro će resorno ministarstvo Vladi predložiti Broadband strategiju, s odgovarajućim akcijskim planom provedbe mjera za ostvarivanje ciljeva strategije. Strategija je izrađena na temelju Studije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, koju je napravio FER. Samu strategiju izradilo ju je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i trenutno je upućena na mišljenje relevantnim državnim tijelima.

Prednosti broadbanda za domaće gospodarstvo
Osim detalja Broadband strategije Darko Dvornik nam je dao i svoje viđenje prednosti što ih donosi korištenje broadbanda u gospodarstvu i svakodnevnom životu ljudi. "Broadband je infrastruktura kojom će se osigurati realizacija naprednih aplikacija i usluga od kojih se očekuje da će dovesti do veće produktivnosti privatnog sektora i javne uprave. Primjerice, e-trgovina i e-poslovanje će postati nešto uobičajeno. Udaljeno učenje je također stimulirano kroz usluge u realnom vremenu, što rezultira nadogradnjom vještina, većom kvalitetom ljudskog kapitala i cjeloživotnog učenja. U zdravstvu, širokopojasne komunikacije omogućit će dijagnozu i tretman pacijenata neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji. U kontekstu e-Vlade širokopojasni pristup će potaknuti online ponudu postojećih i novih javnih usluga. Povećat će se učinkovitost državne administracije i kontakti između građana i Vlade. Naposljetku, udaljeni rad i videokonferencija postali su realnost i praktične opcije. Koristi od broadbanda igraju veliku ulogu u promociji napretka prema uključivom gospodarstvu utemeljenom na znanju i osiguravaju gospodarski rast kroz povećanje konkurentnosti."

Širokopojasna sadašnjost i budućnost
Broadband strategija Republike Hrvatske pogled je u budućnost. No kako stoje stvari u sadašnjosti? Na žalost, još uvijek ne možemo reći da domaći gospodarstvenici uživaju i u malom dijelu prednosti što ih moderna tehnologija i širokopojasni Internet nude, premda se stvari kreću nabolje. U ovom trenutku domaćim je gospodarstvenicima na raspolaganju širokopojasni pristup putem iznajmljenih vodova i ADSL-a. Na žalost, pristup putem iznajmljenih vodova, što će ga izabrati zahtjevniji korisnici koji trebaju kvalitetniju i stabilniju vezu, statičku IP adresu i druge pogodnosti još uvijek je preskup u odnosu na slične usluge u susjednim zemljama. Isto tako, u ADSL pristupu, koji je primarno namijenjen rezidencijalnim korisnicima, ali ga mogu koristiti i manje tvrtke (pogotovo SoHo) u svom poslovanju, još uvijek nema paketa namijenjenih poslovnim korisnicima. Dva najveća problema leže u činjenici da velike i državne tvrtke u Hrvatskoj još uvijek premalo investiraju u modernu tehnologiju, pogotovo ako se usporedimo sa susjednim zemljama, te da je generalno stupanj penetracije širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj još uvijek premalen - samo 1,93 posto. Usporedimo li se sa zemljama članicama EU-a, od nas je lošija samo Grčka.
Pozitivne pomake pak vidimo u činjenici da je T-Com najavio posebne pakete MAXadsl-a za poslovne korisnike, pojavio se Metronet kao prvi broadband provider za poslovne korisnike, a Vipnet sa svojim Business Solutions paketima i uvođenjem tehnologije HSDPA je među prvim operaterima u Europi koji donosi sasvim novo iskustvo mobilnog broadbanda. Ne treba zaboraviti niti Optimu Telekom, koja će također uskoro izaći s paketima ADSL usluga, a nudi i pristup iznajmljenim vodovima. U takvoj tržišnoj utakmici profitiraju korisnici, jer danas tvrtke već imaju na raspolaganju različita širokopojasna rješenja, tako da mogu izabrati točno onu vrstu pristupa koja im treba. Pojavom posebnih paketa ADSL usluga za manje i SoHo tvrtke otvorit će se prilika i za njihovu veću aktivnost na virtualnom tržištu. A kolike su mogućnosti za uspjeh takvih tvrtki vidljivo je već i u Hrvatskoj - tvrtke kao što su Adriatica.net, Naklada Bulaja i LocoMoby dobar su primjer kako se dobra ideja može pretočiti u dobar e-poslovni model.

Rad izvan ureda
Prošlogodišnje istraživanje skandinavskog telekom-giganta Telije Sonere na tržištima na kojima posluje pokazalo je da čak sedam od deset manjih poduzetnika često radi izvan ureda. Premda su to očekivani rezultati za Skandinaviju, koja je vodeća europska regija u informatici i telekomunikacijama, trend rada izvan ureda zahvaća i ostatak Europe, pa i Hrvatsku. Upravo je zato izuzetno važan i mobilni širokopojasni pristup Internetu, jer domaća istraživanja, kako su nam rekli u Vipnetu, govore da više od polovice zaposlenika tvrtki i obrtnika veći dio svog radnog dana boravi izvan ureda zbog poslovnih obaveza, a ujedno je za više od dvije trećine njih e-mail glavno sredstvo komunikacije s poslovnim partnerima. Istodobno, prema istraživanjima IDC-a značajan je rast prodaje prijenosnih računala, pa je tako u Hrvatskoj i mobilni pristup Internetu sve više pravilo, a ne iznimka bez obzira na to je li riječ o privatnim ili poslovnim korisnicima. "Teško je točno kvantificirati potencijale, ali je efikasnost poslovanja zasigurno odlučujući faktor na današnjim tržištima i uvođenje broadbanda, pogotovo mobilnog, podiže brzinu poslovanja do neslućenih granica u čemu vidimo najveći potencijal. Potvrđuju to i podaci iz poslovanja Vipneta jer je u 2005. godini udio prijenosa podataka u ukupnom telekom-prometu porastao je za 3,1 posto, na 26,9 posto. Očekujemo da će se upravo ovakvim ulaganjima taj postotak i dalje povećavati, a da će se usporedno razvijati i hrvatske tvrtke zahvaljujući prednostima koje im donosi mobilni broadband, kao što su povećanje učinkovitosti i ušteda vremena", rekli su nam u Vipnetu.

Razvoj svijesti korisnika
No, da bi domaće gospodarstvo i građani mogli maksimalno koristiti prednosti širokopojasnog Interneta, nužan je razvoj svijesti o tim prednostima, ali i razvoj konkretnih usluga kako bi se prednosti osjetile u praksi. Upravo ta dva elementa izdvajaju i ključni ljudi u državnoj upravi zaduženi za elektroničke komunikacije. "Razvoj broadbanda treba ići s jedne strane prema razvoju širokopojasne infrastrukture (ponude), a s druge strane razvojem sadržaja, usluga i aplikacija (potražnje)", rekao nam je Darko Dvornik, pomoćnik ministra za telekomunikacije. Na razvoju svijesti korisnika, ali i konkretnih usluga radi i Državni ured za e-Hrvatsku, a rezultati njegova rada sve su vidljiviji, rekao nam je Miroslav Kovačić, državni tajnik za e-Hrvatsku. "Ured za e-Hrvatsku ima zadaću da zajedno s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka osigura sve potrebne uvjete kako bi se svim građanima osigurala mogućnost pristupa širokopojasnom Internetu. Prošle smo godine u dogovoru s telekomima ishodili smanjenje cijena koje, naravno, treba još smanjivati. Bit ću zadovoljan kad se uspijemo približiti najnižim cijenama u Europi. Iz tog razloga moramo ostvariti još nekoliko preduvjeta, a vjerujem kako će Strategija, koju ćemo uskoro predstaviti zajedno s Ministarstvom, pomoći u tome. Također, pokušavamo potaknuti lokalne zajednice u razvoju broadbanda predstavljajući im primjere najbolje europske prakse i na ovu smo temu održali nekoliko radnih sastanaka s gradonačelnicima nekoliko hrvatskih gradova koji pokazuju interes za razvoj vlastite širokopojasne infrastrukture. No ono o čemu mi često govorimo jest to da je za širenje broadbanda u Hrvatskoj potrebno razvijati sadržaj koji će privući ljude na Internet. Sadržaj je ključ, a u tom smo smislu mi već predstavili šest usluga javne uprave koje, za sada prvenstveno poslovnom sektoru, nudimo kroz naš servis Hitro.hr. Naredne godine kreću i prve usluge za građane. Važno je da nas na tom putu sada počne pratiti i privatni sektor razvojem dopadljivih i korisnih usluga odnosno sadržaja", zaključuje Kovačić.
S obzirom na sve činjenice navedene u tekstu, jasno je koliko primjena modernih informatičko-komunikacijskih tehnologija, posebno širokopojasnog Interneta, znači za gospodarstvo jedne države. Na žalost, u Hrvatskoj smo još daleko od toga da koristimo sve prednosti tih tehnologija, ali se stvari ipak gibaju na bolje. S daljnjim radom resornog ministarstva i ureda za e-Hrvatsku, uz razvoj novih usluga od kojih će gospodarstvenici i građani imati koristi, ali i svim aktivnostima koje će Vlada morati poduzeti u procesu približavanja Europskoj uniji, nadamo se da će Hrvatska zaista krenuti putem informacijskog društva i gospodarstva znanja.

IZDVOJENO:
Mjere akcijskog plana

U cilju ubrzanog priključivanja Republike Hrvatske razvijenim zemljama Europe u pogledu ostvarivanja društva znanja, kojemu jedan od osnovnih temelja čini razvijena infrastruktura širokopojasnog pristupa, vrlo skoro će resorno ministarstvo Vladi predložiti Broadband strategiju, s odgovarajućim akcijskim planom provedbe mjera za ostvarivanje ciljeva Strategije. Mjere iz akcijskog plana će primjenjivati tijela državne uprave, Hrvatska agencija za telekomunikacije i druga državna tijela, a one će obuhvaćati sljedeća područja aktivnosti:

1.    Osiguravanje uvjeta za razvoj slobodnog tržišnog natjecanja i infrastrukturne konkurencije
2.    Potpora usvajanju novih širokopojasnih tehnologija, odnosno njihovu razvoju
3.    Potpora razvoju elektroničkog poslovanja
4.    Smanjivanje digitalnog jaza i ostvarivanje uvjeta za ujednačenu participaciju svih društvenih skupina u informacijskom društvu
5.    Doprinos zaštiti privatnosti komunikacije i sigurnosti podataka te jačanju povjerenja korisnika
6.    Uravnotežen pristup poticanju razvoja širokopojasnog pristupa po regijama Republike Hrvatske
7.    Sudjelovanje i aktivan doprinos u međunarodnim procesima važnima za razvoj širokopojasnog pristupa
8.    Kontinuirano prikupljanje i evaluacija indikatora izvršavanja ciljeva strategije, kao i mjera akcijskog plana

Navedena tijela državne uprave neće se ograničavati isključivo na provedbu mjera akcijskog plana, nego će proaktivno djelovati na promicanju ciljeva ove strategije u skladu sa svojim zakonskim ovlastima. Mjere iz akcijskog plana predstavljaju minimum potrebnih aktivnosti.
Razvoj širokopojasnih komunikacija dovodi do stvaranja novih aplikacija i poboljšanja postojećih. One potiču gospodarski rast kroz stvaranje novih usluga te otvaranjem novih investicija i radnih mjesta. Ali taj razvoj također utječe i na produktivnost mnogih postojećih procesa što dovodi do većih dohodaka i većih investicijskih povrata. Vlade su na svim razinama prepoznale utjecaj širokopojasnih komunikacija na svakodnevni život i posvećene su osiguravanju pogodnosti za sve.
Dostupnost širokopojasnih usluga predstavlja jedan od ključnih elemenata u pomaganju lokalnim samoupravama u privlačenju poslova, u osiguravanju tele-rada (rada na daljinu putem video veza), zdravstvene pomoći, poboljšanja obrazovanja i vladinih usluga.

IZDVOJENO:
Gospodarstvo znanja i Hrvatska

Premda je strateški interes Republike Hrvatske gospodarstvo znanja, Hrvatska je tek na devetom mjestu među 25 zemalja Istočne Europe i Srednje Azije prema indeksu gospodarstva znanja (KEI) koji mjeri Svjetska banka. Hrvatsku bi pak posebno trebalo zabrinuti to što je po tom kriteriju lošija od baš svih novih članica EU, a iza nje su na rang-listi buduće članice Bugarska i Rumunjska.
Postoje četiri stupa gospodarstva znanja koja su kritična da bi zemlja bila sposobna u potpunosti sudjelovati u gospodarstvu temeljenom na znanju: obrazovanje i obuka (nužno je obrazovano i obučeno stanovništvo kako bi se stvorilo, dijelilo i koristilo znanje), informacijska infrastruktura (od radija do Interneta, kako bi se informacije širile), pravni i ekonomski okvir (koji će poticati slobodan protok znanja, ulaganja u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te ohrabrivati poduzetništvo) te inovacijski sustav (mreža istraživačkih centara, sveučilišta, privatnih poduzeća i društvenih skupina kako bi se prihvatila globalna znanja i prilagodila lokalnim potrebama, odnosno kako bi se stvorila nova znanja).
Hrvatska još uvijek zaostaje na svim stupovima gospodarstva znanja i to je ozbiljna poruka Vladi.

IZDVOJENO:
Smanjenje digitalnog jaza kao nacionalni interes

U pripremi ovog teksta izuzetnu pomoć imali smo od Darka Dvornika, pomoćnika ministra mora, turizma, prometa i razvitka, koji radi na Broadband strategiji Republike Hrvatske. Jedan od njezinih ključnih elemenata bit će smanjivanje digitalnog jaza unutar Hrvatske, kao i digitalnog jaza između Republike Hrvatske i zemalja Europske unije. "Sva tijela državne uprave i nadležno regulatorno tijelo Republike Hrvatske, Hrvatska agencija za telekomunikacije, trebaju se voditi načelom minimalne, ali učinkovite i odgovorne, intervencije u tijekove slobodnog tržišta te će promicati i pomagati ravnomjeran razvoj širokopojasnog pristupa, uz djelotvornu provedbu načela smanjivanja digitalnog jaza unutar Hrvatske, kao i digitalnog jaza između Republike Hrvatske i zemalja Europske unije. Institucije Republike Hrvatske aktivno će provoditi sva načela sadržana u inicijativama Europske unije: i2010 Europsko informacijsko društvo, eJavna uprava, eUključivost i eDostupnost. Potaknuta početnim uspjesima, ali još više neupitnim vitalnim nacionalnim interesima u području razvoja društva znanja, Republika Hrvatska će ustrajati na provedbi započetih programa - Programa e-Hrvatska 2007, Nacionalnog programa informacijske sigurnosti u Republici Hrvatskoj i programa Hitro.hr", rekao nam je Darko Dvornik.

VEZANI TEKSTOVI:
Posljednja prilika za hvatanje broadband vlaka
Damir Novotny: Otvaranje virtualnih tržišta
Saša Pekeč: Moramo vratiti suverenitet nad telekom infrastrukturom
16 Oct 2006 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\