Voda naša svagdašnja
Blagodati zdrave i pitke vode u kojoj uživamo u Hrvatskoj mnogi uzimaju zdravo za gotovo. Promislite malo o tome, s obzirom na to da će se sljedeći veliki ratovi voditi upravo radi vode!

Veliki smiješak titrao je na licu mladića u maskirnoj uniformi, na čijem rukavu su crveno-bijele kockice uprljane do neprepoznatljivosti, dok je šetao prema gorućoj hrpi metala. U rukama je još držao bacač raketa kojim je pretvorio ponos američke vojske u hrpu starog željeza.
Zbunjuje vas uvod? Zaista, zašto bi jedna velika Amerika koja ima sve ikad napala jednu malu Hrvatsku? Nije to tako nemoguće kao što na prvi pogled izgleda. Jer, dok je prošlo stoljeće bilo stoljeće nafte, kojeg su obilježili ratovi za to crno zlato, koji traju i početkom novog stoljeća, živimo u vremenu u kome je pitanje godine kad će se ratovi početi voditi oko drugog tekućeg zlata - vode!

Hrvatska iznad prosjeka
Kad u toplini (ili u ovo doba vrućina bolje rečeno hladovini) doma otvorite  slavinu i uzmete čašu vode, vjerojatno ne razmišljate o tome kakav ste sretnik. I to ne samo sretnik što imate vodu, nego što ona odgovara svim zdravstvenim zahtjevima da je možete piti, te naravno, koristiti u higijenske svrhe.
Petina ljudi u svijetu nije te sreće! Naime, više od 1,2 milijardi ljudi ili dakle petina čovječanstva nema mogućnost stalnog korištenja zdravstveno prihvatljive pitke vode, dok trećina čovječanstva, dakle oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe! U godini dana u svijetu umre preko 15 milijuna ljudi samo radi posljedica koje ostavlja konzumiranje zdravstveno neispravne vode.
Stoga je jasno da je Hrvatska, što se vode tiče, sretna zemlja. Prema, vjerovali ili ne, još uvijek nismo u Europskom prosjeku po služenju vodom iz sustava javne vodoopskrbe. Naime, u Hrvatskoj se njom služi oko 80 posto stanovništva, a Europski prosjek od 95 posto trebali bi doseći u sljedećih 7 godina. No, to ne znači da je ostatak stanovništva bez vode, već samo da se vodom opskrbljuje iz drugih izvora koji nisu javni vodovodi.

Bogati vodom
Međutim, ono što je puno važnije u cijeloj priči su vodeni potencijali Hrvatske. A tu smo među najbogatijim zemljama Europe. Naime, Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na vrlo visokom petom mjestu u Europi, dok je na globalnoj listi na odličnom 42. mjestu. Još važnije, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima velike rezerve neonečišćene pitke vode, što bi nam u budućnosti moglo donijeti puno sreće, jer će vodeni business u budućnosti biti ono što ja naftni danas, ali i problema, jer uvijek se može naći netko tko će odlučiti te zalihe vode prisvojiti.
Naše vodno bogatstvo i potencijal garantiraju da imamo dovoljno zaliha vode za svoje potrebe za nekoliko slijedećih desetljeća, neki će reći i za čak stotinjak godina. Glavni resurs predstavljaju nam površinske vode - imamo 20 rijeka te 26 prirodnih i umjetnih jezera. Što se tiče podzemnih voda, one predstavljaju oko 15 posto ukupnih obnovljivih vlastitih resursa, što je daleko više od svjetskog prosjeka. Dio tih voda koristi se za punjenje i kasniju prodaju vode u staklenoj ili plastičnoj ambalaži, a uz postojeće izvore, u Hrvatskoj postoje još tri regije u kojima bi mogli očekivati da će se uskoro otvoriti punionice vode Hrvatsko zagorje s Prigorjem i Banovinom, Lika i Dalmacija. To otvara daljnje potencijale za rastući business prodaje flaširane vode, premda njena kvaliteta nije bitno ili u većini slučajeva nije uopće bolja od kvalitete "obične" vode iz slavine!

Što piju Hrvati
Unatoč tome što nema znanstvenih dokaza da je flaširana voda bolja, zdravija ili kvalitetnija od one obične, izvorske, potrošnja punjene vode svake godine raste. Prema nekim istraživanjima, Hrvati godišnje popiju 331 milijun litara mineralne vode i izvorske vode u bocama ili čak 77 litara punjene vode po osobi! Radi se o podacima Udruženja proizvođača pića, koji su relevantni za prošlu godinu, ali pokazuju i porast u odnosu na godinu prije, 2005., kada smo ukupno popili 20 milijuna litara punjene vode manje. Sreća u nesreći je da je većina popijene vode ipak domaće proizvodnje - 117,6 milijuna litara izvorske vode je domaće proizvodnje, a uvezeno 1,8 milijun litara, dok je popijene mineralne vode domaće proizvodnje bilo 193,7 milijuna litara. Dakle, popili smo "samo" 19.7 litara uvozne vode, što je definitivno previše, ako se u obzir uzme činjenica da uvozne vode nisu niti do gležnja hrvatskim vodama.

Zašto ne piti flaširanu vodu?
Famozna flaširana ili punjena voda u svijetu tako postaje sve veći business. Neke procjene kažu da je to tržište teško između 50 i 100 milijardi dolara, što znači da se toliko novca troši na nešto što praktički besplatno imate u stanu. Prošlogodišnja studija američke nevladine organizacije Earth Policy Institute pokazala je da je punjena voda čak 10 tisuća puta skuplja od one iz slavine, a da u isto vrijeme nema nikakvih dokaza i garancija da je zaista i zdravija. Još veći paradoks je i činjenica da je preko 40 posto punjene vode zapravo samo obična voda iz slavine u koju se dodaju minerali ili neki drugi sastojci. Dakle, prvi razlog zašto ne piti punjenu vodu je cijena. Jer, za 80-ak kuna mjesečno možete piti vode koliko vam srce želi, plus je koristiti za higijenu, pranje, kuhanje i sve ostalo zašto inače koristite vodu. 80 kuna je cijena 20 bočica vode od pola litre, dakle 10 litara vode. Vidite razliku?
Drugi razlog je pak činjenica da punjena voda nije ni zdravija ni kvalitetnija od vode iz slavine, pa zašto trošiti novac na nju? Osim toga, punjena voda stvara smeće, pa bez obzira na to da je možete vratiti i dobiti 50 lipa, još uvijek puno ljudi to čini, a okoliš pati. Dodajmo tome da se 50-ak milijuna galona nafte potroši godišnje na pravljenje ambalaže za punjenje vode, što dovodi i do emisije štetnih plinova i ponovo punjena voda dobiva minus.

Korporacije u lovu na vodu
Ekstremna potrošnja punjene vode može rezultirati manjim profitom za vodovodne tvrtke, koje će onda manje ulagati u kvalitetu javnog vodovoda, čime imamo rizik da u potpunosti postanemo ovisni o skupljoj i inferiornijoj punjenoj vodi, umjesto da uživamo u blagodatima vode iz javnog vodoopskrbnog sustava. A tko onda profitira? Naravno, velike korporacije i tvrtke koje mahnito kupuju izvore vode, ali i vodovodne sustavne, pripremajući se za dan kad će voda zamijeniti naftu.  
A kako stvari stoje, to bi moglo biti brzo. Naime, danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha pitke vode, a predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80 posto svih zaliha pitke vode. Do 2025. godine preko 65 posto ili dvije trećine svjetske populacije mogle bi se naći u područjima u kojima neće biti dovoljno ili neće biti uopće vode ili u kojima voda neće biti za piće. S obzirom na sve do sada navedene činjenice i brojke, scenarij s početka teksta, u kome strana država napada Hrvatsku zbog njenih zaliha vode i nije tako nemoguć.

IZDVOJENO:
Koliko je vode na Zemlji
Voda je dominantan element na površini Zemlje. Pokriva 70,8 posto, u odnosu na kopno kojega je ukupno 29,2 posto. Na našoj planeti nalazi se 1,39 milijardi kubičnih kilometara vode, od kojih je pak 97,5 posto slana voda! Pitke vode, pogodne za uporabu ljudima i životinjama, ima samo 2,04 posto. Međutim, niti ta sitna brojka nije sva voda koju zapravo možemo koristiti, jer je najveći dio nje još uvijek zarobljen u ledu. Na kraju preostaje tek između 0,64 i 0,8 posto ukupne količine vode na Zemlji koja se može koristiti za ljudske potrebe. Stoga je jasno koliko je voda pravo bogatstvo koje imamo, a ne nafta.

(Objavljeno u Planu B)
05 Dec 2007 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\