Broadband u obrazovanju
Informacijsko-komunikacijske tehnologije, pogotovo širokopojasni Internet, ključan su element u postizanju društva znanja. Istražili smo stoga kakvo je stanje u školstvu i na fakultetima što se tiče korištenja, ali posebno i popusta za korištenje broadbanda.

Ne prođe dan, a da od naših političara ne čujemo izjavu kako Hrvatska postaje društvo znanja, bez obzira što većina političara nema pojma što ta fraza zapravo znači. Društvo znanja je, kao što sam pojam kaže, društvo temeljno na znanju, koje stvara, dijeli i koristi znanje za prosperitet i dobrobit svojih članova. Ova pomalo filozofska definicija i nije toliko bez temelja, ako se malo bolje analizira. Naime, čovjek u svom rastu i razviju uči gotovo svaki dan. Ako je to znanje koje stječe kvalitetno, osoba ga može jednako kvalitetno primjenjivati u praski. Pri tome je njegov radni učinak maksimalan i kvantitativno i kvalitativno, pa time otvara mogućnosti napretka za sebe ali i za društvo u cjelini. Ako su i osobe oko njega jednake, dakle posjeduju kvalitetno znanja, kroz suradnju ali i međusobnu konkurentnost svi skupa napreduju, društvo postaje bogatije ekonomski, ali i kroz inovacije, istraživanja i projekte.

Hrvatska i društvo znanja
Kad se spominje društvo znanja, jasno je da je njegov temelj obrazovani pojedinac. Danas obrazovanje nije samo posao vezan za školu i fakultet, već se ljudi educiraju kroz takozvano cjeloživotno učenje. U tom procesu, ali i u postizanju društva znanja općenito, ključnu ulogu igraju informacijsko-komunikacijske tehnologije, posebice širokopojasni Internet. Zemlje Europske unije postavile su cilj da Europa postane najkonkurentnije gospodarstvo i društvo znanja do 2010. godine i odavno su shvatile važnost broadbanda u obrazovanju. Stoga nije ni čudo da u većini europskih zemalja učenici i studenti imaju određene popuste ili čak besplatni širokopojasni pristup Internetu, a na raspolaganju im je i cijeli niz online tečajeva kao i ostalih edukativnih materijala na Internetu.
A kakva je situacija u Hrvatskoj? Ne treba biti vidovit da zaključimo da smo daleko od prosjeka Unije, a kamoli da se idemo uspoređivati s nekim naprednijim državama društva znanja, poput skandinavskih zemalja ili Velike Britanije. Međutim, stanje nije niti toliko grozno kao što bi se moglo pomisliti na prvi pogled. Naime, u pripremi ovog teksta razgovarali smo Zoranom Paldijem, načelnikom Odjela za informacijsku infrastrukturu  znanosti, obrazovanja i športa pri resornom Ministarstvu, Miroslavom Kovačićem, Državnim tajnikom za e-Hrvatsku, ali i sa svim operaterima, kako bi dobili potpuniju sliku o tome kako se broadband i moderne tehnologije koriste u obrazovanju u Hrvatskoj. Kratki zaključak je da Hrvatska napreduje u korištenju broadbanda u obrazovanju, stanje nije loše kao što se možda čini neupućenima, ali nas još uvijek čeka jako puno posla ako se želimo približiti zemljama unije.

Broadband u školama
Dva su osnovna načina na koje se može gledati upotreba modernih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. S jedne strane je to širokopojasni pristup Internetu za škole, fakultete, obrazovne ustanove, ali i same učenike i studente kroz takozvani pristup s druge lokacije (pri tome se prvenstveno misli na pristup od doma) te kroz ponuđene edukativne sadržaje. Naravno, još je niz elemenata koji se mogu promatrati, ali ćemo se zadržati na ova dva glavna.
Što se tiče širokopojasnog pristupa Internetu za škole, fakultete i druge obrazovne ustanove situacija je iznenađujuće dobra. Naime, kako nam je rekao Zoran Paldi, načelnik Odjela za informacijsku infrastrukturu  znanosti, obrazovanja i športa pri resornom Ministarstvu, u Hrvatskoj ima oko 1400 osnovnih i srednjih škola. Od toga je 900 škola spojeno ADSL vezom na širokopojasni Internet, dok su ostale škole, njih negdje 400, na Internet spojene ISDN vezom, ali je u planu i njihov prijelaz na ADSL pristup. Sve škole koje su na širokopojasni Internet spojene ADSL vezom imaju besplatni flat rate, uz brzinu pristupa od 2 Mbit/sec.
Najbolja je situacija, razumljivo, sa školama u gradovima, pogotovo većim centrima. Problem predstavljaju škole na otocima i u ruralnim predjelima. Međutim, i o tim školama se vodi računa, pa se trenutačno spaja 19 otočnih škola na broadband preko CARNeta. Zanimljivo je da je dio sredstava za to donirala Hrvatska agencija za telekomunikacije. Radi se o 20-ak milijuna kuna koje Agencija nije potrošila iz svog proračuna, a koje je ministarstvo onda namijenilo isključivo za spajanje otočnih škola broadband infrastrukturom na Internet. I ostale će otočne škole doći na red, a na širokopojasni Internet bit će spojene na jedan od tri načina pristupa - klasičnim ADSL-om, satelitskim Internetom ili wireless pristupom. Koji će način biti izabran, ovisi o specifičnostima lokacije svake pojedinačne škole.

Net u školi
Informatizaciju školstva obilježio je zajednički projekt T-HT-a i Ministarstva  znanosti, obrazovanja i sporta "Net u školi". Tako su do školske godine 2005/2006. škole imale pravo koristiti 10 sati potpuno besplatnog interneta putem ISDN priključka, a do iste školske godine svaka matična osnovna i srednja škola imala je na raspolaganju određeni broj besplatnih minuta dial-up pristupa Internetu, koje je mogla podijeliti svojim učenicima za spajanje od kuće, odnosno, izvan škole. Ukupan broj besplatnih minuta u tijeku jedne školske godine raspoređen na sve škole za podjelu učenicima iznosio je 100 milijuna.
Početkom školske godine 2005/2006, a u godini kada je Hrvatska vlada donijela strategiju uvođenja broadbanda u hrvatsko društvo, projekt "Net u školi" proširen je na način da je školama omogućeno uspostavljanje VPN mreže putem ADSL tehnologije svugdje gdje je ADSL infrastruktura bila raspoloživa. Time su škole stekle mogućnost korištenja broadband interneta u svojim školskim informatičkim učionicama. Školama koje nisu u području dostupnosti ADSL-a i dalje je ostala mogućnost da svoje informatičke učionice na internet spajaju besplatno putem ISDN-a 10 sati dnevno.
Početkom školske godine 2006/2007, projekt "Net u školi" dodatno je proširen mogućnošću da učenici osnovnih i srednjih škola, osim besplatnih dial-up minuta, od kuće koriste i besplatne MAXadsl pakete dodatnog prometa. Tako učenik koji kod kuće ima instaliran MAXadsl može u školi primiti dodatni MAXadsl promet, u paketima od 256 MB. Određeno je da 30 minuta besplatnog dial-up prometa bude ekvivalent 256 MB prometa. To znaci da je T-Com učenicima preko obrazovnog sustava donirao 100 milijuna minuta dial-up pristupa internetu ili nešto više od 3 milijuna paketa MAXadsl prometa od po 256 MB. Premda se radi o malim paketima koji su dostupni samo određenom broju učenika, ovo je ipak korak naprijed. Nadamo se samo da će u vrlo skoroj budućnosti količina prometa kao i broj učenika kojima su paketi namijenjeni značajno rasti.

A studenti?
Što se tiče studenata, situacija je bitno drukčija. Premda će činjenica da su svi fakulteti i studentski domovi spojeni na Internet optičkim kabelima koji podržavaju brzine od 100 Mbit/sec sugerirati da je situacija bolja nego u školstvu, zapravo je puno gora i u ovom dijelu Hrvatska prilično zaostaje za zemljama Unije.
Kroz projekt StuDom svi su studentski domovi u Hrvatskoj spojeni na širokopojasni Internet i to optičkim kabelima koji omogućavaju brzine do 100 Mbit/sec. Studenti imaju besplatni flat rate Internet u svakoj sobi, mogu ga koristiti bez ograničenja, dok god imaju vlastito računalo. A za one koji ga nemaju, na raspolaganju su informatičke učionice. Jednako tako su i fakulteti spojeni na širokopojasni Internet optikom, pa studenti i sa fakulteta mogu pristupati Internetu. I time pogodnosti koje studenti imaju u korištenju širokopojasnog Interneta gotovo da prestaju.
U zemljama Europske unije potpuno je normalno da svi studenti imaju određene popuste u korištenju broadbanda bez obzira na to kod kojeg su operatera. U nekim zemljama, primjerice Nizozemskoj, Estoniji te skandinavskim zemljama širokopojasni pristup Internetu za studente je besplatan! U Hrvatskoj to nije slučaj, premda će svi operateri koje smo kontaktirali naglasiti da je važnost korištenja modernih IC tehnologija, prije svega broadbanda, u obrazovanju nemjerljivo. Ipak, u zadnje vrijeme svjedoci smo da se stvari gibaju s mrtve točke.

Mobile CARNet
Što se tiče pogodnosti pri korištenju broadbanda u obrazovanju šire studentske populacije, dvije su svijetle točke. Prva je Vipnet, mobilni operater koji je prvi u Hrvatskoj studentima ponudio popuste pri koritštenju njihove mobilne širokopojasne mreže. "Vipnet je svjestan potrebe ulaganja u znanje i razvoj društva znanja koje će povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Upravo su zato akademska zajednica, studenti i učenici osnovnih i srednjih škola ključna populacija kojoj je potrebno omogućiti pristup novim tehnologijama, a putem njih i novim informacijama. Vipnet je u skladu s time odlučio u suradnji s CARNetom ponuditi akademskoj zajednici, studentima i učenicima pristup mobilnom Internetu po posebnim, za njih prilagođenim cijenama", objašnjavaju u Vipnetu svoju odluku. Reakcija studenata na ovu ponudu je više nego pozitivna, što se vidi iz Vipnetovih izjava, ali i reakcija studenata na news grupama i forumima. Inače, Vipnet studentima, članovima CARNeta, nudi Vodafone Mobile Connect UMTS kartice i Vodafone Mobile Connect USB EDGE i HSDPA modeme koji omogućavaju mobilni pristup Internetu u sklopu usluge Mobile CARNet, koja uključuje 50 posto nižu mjesečnu naknadu za Vipnetove podatkovne tarifne modele Mobile Broadband 128 (koji uključuje 128 MB a košta 45,50 kuna mjesečno), Mobile Broadband 512 (uključeno 512 MB za 95,50 kuna) i Mobile Broadband 1GB (uključen 1GB ili 1024MB za 145,50 kuna mjesečno).

B.Net
Druga svijetla točka je B.net, kabelski operater koji od nedavno, također u suradnji s CARNetom, nudi popust za studente. Naime, korisnici Carnetovog pristupa Internetu bili su dosad ograničeni propusnošću veze do Carnetovih čvorišta, a B.net im upravo na tom dijelu osigurava širokopojasni pristup.
B.net usluga Xnet bazira se na tehnologiji koja je ravnopravna xDSL tehnologiji, a najveća prednost XCARNet usluge je neograničenost u korištenju veze.
Iako je usluga XCARNet tek zaživjela, u B.net već gledaju naprijed. "Postoji veliki prostor za širenje suradnje B.net i CARNeta te se nadamo da ćemo uskoro imati nove projekte sličnog karaktera koji će naići na pozitivan odjek u hrvatskoj javnosti. CARNet je institucija od izuzetne važnosti za razvoj širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj te možemo reći da smo ponosni što surađujemo s profesionalnim timom CARNeta te se nadamo da će suradnja biti proširena na komplementarna područja uz obostrano zadovoljstvo", rekli su nam u B.netu.

Komentari ostalih operatera
Vipnet i B.net prvi su operateri koji su studentima ponudili popuste u korištenju širokopojasnog Interneta. Sad je red na drugim operaterima. Međutim, trebamo biti realni i reći da to nije tako lagan zadatak. Optima telekom, kao vodeći alternativni fiksni operater, tek širi svoju broadband mrežu u Hrvatskoj. Dinamika uvođenja ovisi o procesu raspetljavanja lokalne petlje, koji stagnira. Unatoč tome, Optima najavljuje da će, širenjem svoje mreže, posebne kategorije korisnika dobiti popuste. Prvi koji će to ostvariti su invalidi i branitelji, a slijedeća ciljana skupina su studenti i mlađa populacija za koje kroz ovu godinu Optima priprema iznenađenja.
Premda još nije ponudio svoje napredne usluge rezidencijalnim korisnicima, zahvaljujući  Metronetu građani Varaždina, primjerice, već mogu besplatno i brzo surfati internetom. Varaždin je, naime, prvi u nizu hrvatskih inteligentnih gradova koje umrežava Metronet. U trenutku kad ponude svoje usluge rezidencijalnim korisnicama i studenti mogu očekivati popuste za sebe.
Isto planira i H1 telekom, koji mlade obrazovane ljude smatra pokretačkom snagom. Upravo radi toga pokrenuli su H1 telekom akademiju, edukacijski program kojeg su organizirali u suradnji sa Samsungom. Poslovna strategija tvrtke temelji se upravo na uvođenju najsuvremenijih usluga temeljenih na broadbandu, a pri tome će veliku pozornost obratit i na studente, ne samo kroz H1 telekom akademiju i suradnju s fakultetima, već i kroz posebne popuste.
S druge strane, Amis telekom u ovom trenutku nema u planu uvođenje dodatnih popusta za studente. Razlog tome je činjenica da je Amisova usluga Dva u jednom već jedna od najjeftinijih flat rate ADSL2+ pristupa u Hrvatskoj. No, iskustvo nas uči da je Amis kvalitetan operater koji prati tržišne trendove i ne sumnjamo da će u budućnosti razmišljati o eventualnim popustima.

T-Com i studenti
Slično Amisu razmišlja i T-Mobile. Naime, ovaj operater svim svojim korisnicima pa tako i učenicima i studentima, već nudi opciju web'n'walk koju krasi odličan omjer cijene i količine prometa za prijenos podataka u mobilnim mrežama. Na raspolaganju je prepaid i postpaid korisnicima u tri različita paketa.
Najveći fiksni operater u Hrvatskoj, T-Com, drži preko 99 posto tržišta širokopojasnog Interneta, bilo sam ili kroz Iskon, ali i kroz resseling usluga alternativnim operaterima. Upravo radi toga je prirodno očekivati da T-Com prvi ponudi popuste studentima, kao što to radi za učenike. Naime, projekt Net u školi se ne odnosi na studente. No, kako su nam rekli u T-Comu, "razmišlja se i o suradnji s akademskom zajednicom, te se u dogledno vrijeme planira ponuditi najkvalitetnije rješenje za korisnike akademske zajednice. U međuvremenu, potrebno je riješiti tehničko-pravne probleme kako bi se započelo s realizacijom ovog projekta". Pretpostavljamo da su ti tehničko pravni problemi daljnje širenje infrastrukture, ali i potencijalnog problema dumpinga, odnosno kako opravdati te popuste da se ne smatraju dumpingom ili kršenjem pravila tržišnog natjecanja. Rješenje se čini jednostavnim – ako reseller usluge želi ponuditi uslugu studentima, neka im se omogući isti popust kao i kod T-Coma.

Kako dalje?
Gledajući cjelokupno situaciju mogućnosti korištenja širokopojasnog pristupa Internetu za učenike i studente, jasno je da se situacija poboljšava svaki dan, pogotovo u dijelu informatizacije školstva. Međutim, ako se koncentriramo na studentsku populaciju, stanje je, blago rečeno, očajno. Nije stvar samo u činjenici da, unatoč hvalevrijednim popustima Vipneta i B.netaa, popusti nisu dostupni kompletnoj studentskoj populaciji, već i činjenici da još uvijek profesori na fakultetima nisu svjesni mogućnosti širokopojasnog Interneta u obrazovanju. Naime, na europskim se sveučilištima veliki dio nastave odvija se u različitim elektroničkim oblicima. Neki uključuju online predavanja, elektroničke servise i testove, drugi koriste elektroničke knjige, neki materijale koje nađu na Internetu, a neki i enciklopedije i knjige sa CD-a. Na taj način profesori imaju puno veće mogućnosti detaljnije obrade pojedine materije, a studenti mogućnost širenja znanja o pojedinim dijelovima ili tematskim cjelinama. Studenti često koriste elektroničke materijale da prouče materiju pojedinog predavanja prije nego bude održano, tako da već imaju sliku o onome što će profesor tumačiti. Većina knjiga dolazi sa CD ROM-om na kojem se može naći sve što studentima treba za učenje i brzo ponavljanje. Od sažetaka svake lekcije, koji se mogu odštampati, do PowerPoint prezentacija koje prate svaku od njih. Isto tako, CD-i sadrže i gomilu testova za ponavljanje, tako da nakon svake naučene lekcije studenti mogu provjeriti koliko su zapamtili. Tu je još i spisak dodatne literature, linkovi na odgovarajuće stranice na Internetu, ključne riječi za traženje svih podataka po raznim stranicama i bazama podataka i tako dalje. Naravno, za pristup mnogim online edukativnim uslugama (npr online predavanja i virtualne učionice), potreban je stabilan i flat rate širokopojasni pristup Internetu. Stoga je jasno da nas očekuje još puno posla kako bi zaista Hrvatsku odveli na put društva znanja.


IZDVOJENO
CARNet mreža
Znanstvena zajednica u Hrvatskoj prva je uvidjela potencijale broadbanda, pa je Hrvatska putem CARNet-a uključena u mrežu GEANT - pan-europsku gigabitnu istraživačku mrežu koja povezuje preko tri tisuće istraživačkih i obrazovnih ustanova i organizacija u više od 30 zemalja, a po svojoj infrastrukturi i aplikacijama predstavlja najrazvijeniju računalno-komunikacijsku mrežu te vrste u svijetu.
Unutar Hrvatske CARNet mreža povezuje sve veće hrvatske gradove, i to na nekoliko razina različitih tehnologija i pristupnih brzina. Okosnica CARNet mreže povezuje veće sveučilišne centre (Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar, Zagreb) vezama velikih brzina (u rasponu od 155 Mbit/s do 1 Gbit/s), dok druge, manje centre povezuje modemskim vezama preko iznajmljenih linija (najčešće brzinom od 2 Mbit/s). Osobito je napredna infrastruktura u samom Zagrebu, koja povezuje veće fakultete i znanstvene ustanove brzinama i do 10 Gbit/s.
Instalirano je i 30 videokonferencijskih dvorana (TCR) u gradovima: Zagreb, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, Knin, Varaždin, Čakovec, Požega, Slavonski Brod, Vukovar, Osijek kapaciteta od 30 do 280 mjesta koja se koriste za udaljena predavanja unutar Hrvatske, između institucija, i sve više i više za međunarodna predavanja.

IZDVOJENO:
Važnost sadržaja
Dostupnost edukativnih sadržaja je također važan element upotrebe modernih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. I ovdje je situacija puno bolja u školstvu, nego kod studenata. U okviru provedbe programa e-Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i CARNet izgrađuju standardizirani i visoko raspoloživi e﷓Learning portal, oblikovan i razvijen prema potrebama i specifičnostima sustava javnog obrazovanja Republike Hrvatske, a uspostavljen je i središnji državni obrazovni portal Nikola Tesla. U pripremi je niz edukativnih sadržaja, od kojih će neki biti kupljen iz vani, neki u Hrvatskoj, dok će se dio jednostavno naručiti od domaćih stručnjaka, tj nastavnici i ostali stručnjaci će proizvesti originalne domaće sadržaje.
Uskoro će biti uspostavljen i e-indeks, a svi studenti imaju besplatan pristup online eci od 15 tisuća stručnih časopisa u svijetu.
U okviru provedbe nacionalne broadband strategije, Središnji državni ured za e-Hrvatski ima zadatak potaknuti razvoj širokopojasnih javnih usluga i programa informacijske sigurnosti.  Također su uključeni i u projekt e-Sveobuhvatnost Europske komisije.  Pod pojmom sveobuhvatnosti informacijskog društva (e-Sveobuhvatnost, engl. e-Inclusion), podrazumijeva se ravnopravno sudjelovanje svih slojeva društva u društvu znanja, te dostupnost usluga i sadržaja osobama koje nemaju mogućnost ili imaju smanjenu mogućnost korištenja Interneta, osobama s posebnim potrebama i osobama koje žive na području gdje davanje usluga širokopojasnog pristupa internetu nije komercijalno.
Zajedno Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i CARNet-om pokrenut je projekt e-Otoci. Njime će se,  u prvoj fazi, škole na otocima na području Zadra, Šibenika i Dubrovnika povezati na broadband i uspostaviti sustave za daljinsko podučavanje. Ovaj projekt pored svoje tehnološke komponente ima i onu, toliko važnu socijalnu komponentu jer će se njegovim završetkom stvoriti uvjeti za povećanje kvalitete života na do sada nedovoljno razvijenim područjima. To je još jedan način na koji se mogu iskoristiti prednosti tehnologije u razvoju društva znanja.
19 Jun 2008 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\