Otvaranje virtualnih tržišta
Intervju: Damir Novotny, T&MC/CapGemini

Ubrzavanje poslovnih procesa u tvrtki, ali i otvaranje novih kanala prodaje svojih proizvoda i usluga preko virtualnih tržišta samo su neke od prednosti korištenja broadbanda i modernih Internet tehnologija u gospodarstvu. Zašto Hrvatska u tom pogledu još uvijek zaostaje za Europskim zemljama, pokušali smo saznati od ekonomskog stručnjaka Damira Novotnyja.

Razgovarao: Dražen Jurman
Objavljeno u pc chip, 134-135

I površnom poznavatelju prilika u Hrvatskoj jasno je da je naša zemlja još uvijek daleko od korištenja svih prednosti broadbanda i Internetskih tehnologija u razvoju svog gospodarstva. Za odgovore na pitanja kakva je i zašto situacija kod nas i što je sve potrebno napraviti da bi gospodarstvo Hrvatske profitiralo od modernih tehnologija, ekonomski stručnjak Damir Novotny idealan je sugovornik. Već je pet godina direktor tvrtke T&MC (Technology and Management Consultants), dijela grupe CapGemini, koja daje usluge poslovnog savjetovanja kompanija u izboru informatičkih i poslovnih strategija, za koje Novotny kaže da su danas neodvojive jedna od druge. Osim za poslovne subjekte, T&MC radi i strategije i istraživanja za javni sektor, pa su tako u svibnju za e-Hrvatsku napravili i veliko istraživanje o dostupnosti javnih usluga na domaćem Internetu. Damir Novotny je na sličnim poslovima radio i u inozemstvu, pa je dobro upoznat i s europskim iskustvima u primjeni broadbanda i Internetskih tehnologija u gospodarstvu.

Kakav utjecaj danas imaju Internet i broadband na poslovanje tvrtki u Europi, ali i svijetu?
Nakon sloma dot com hypea, u zadnjih nekoliko godina se Internetske kompanije, kao i tehnologije i usluge se konsolidiraju i danas je njihov utjecaj dvostruk. S jedne strane se izuzetno uspješno koriste kao gospodarski enabler, dakle za ubrzavanje i olakšavanje poslovnih procesa, dok s druge strane postaju sve više i više takozvani driver, dakle temelj razvoja pojedinih kompanija koje se baziraju na internetskim tehnologijama u svom poslovanju ili integriraju internetske tehnologije u postojeće poslovne modele te na taj način otvaraju nove kanale u svom poslovanju i distribuciji svojih proizvoda i usluga. Tako dolazi do svojevrsne integracije onoga što zovemo stara ekonomija, koja se temelji na tradicionalnim poslovnim modelima i nove ekonomije, koja se temelji na modernim tehnologijama, prije svega Internetu.

A kakva je situacija u tom području u Hrvatskoj?
Mi smo proveli već nekoliko istraživanja o penetraciji visokih tehnologija, prije svega Interneta, i njihovom utjecaju u hrvatskim kompanijama. Zaključak tih istraživanja pokazuje da je u Hrvatskoj, na žalost, taj sektor je u stagnaciji. Kompanije, pogotovo velike, nisu dovoljno osjetljive na prednosti investicija u moderne tehnologije. Od sto najvećih domaćih poduzeća samo je desetak dovoljno investiralo u aplikativna rješenja za podršku poslovanju, kao i u integraciju tih rješenja sa informatičko-telekomunikacijskom tehnologijom, prije svega broadbandom, koji omogućava brzi prijenos podataka, rad u virtualnim mrežama i još mnoge pogodnosti.
Usporedimo li Hrvatsku sa, na primjer, Slovačkom, lako je vidjeti da su slovačka poduzeća puno više ulagala u tehnologiju nego naše tvrtke, a da ne govorimo o Baltičkim zemljama, poput Estonije ili Litve, koje svoj gospodarski razvoj baziraju na implementaciji visokih tehnologija i razvoju odgovarajućih rješenja za podršku poslovanju.

Od kuda tako velika razlika između Hrvatske i Europe i da li se taj jaz produbljuje ili se stvari kod nas ipak popravljaju?
Istina je da Hrvatska ubrzano hvata korak sa Europom i europskim načinom poslovanja, odnosno korištenja informacijskih tehnologija u poslovanju. Ipak, glavna prepreka za to našim tvrtkama su još uvijek preveliki telekomunikacijski troškovi. Ako želite imati jedan kvalitetan pristup Internetu zakupom stalne veze, morate plati puno veće svote nego u Europskim i nama susjednim zemljama. To je još uvijek velika prepreka za mala i srednja poduzeća da u potpunosti iskoriste broadband i Internetske tehnologije te da se naše tvrtke uključe u trend razvoja virtualnih tržišta. Problem nije tehnološki, s obzirom na to da Hrvatska ima vrlo razvijenu infrastrukturu, već ekonomski i politički – cijena usluga. One su još uvijek previsoke i moraju biti snižene.

Liberalizacija telekom-tržišta bi trebala pokrenuti tržišnu utakmicu i tako sniziti cijene.
Da, očekuje se da liberalizacija popravi stvari, ali postoji nekoliko problema. Prije svega, nije definirano vlasništvo nad DTK infrastrukturom, što usporava ulazak novih igrača na tržište i razvoj tržišne utakmice, koja bi donijela ta pojeftinjena.
Osim toga, još veća prepreka liberalizaciji, a time i ekspanziji broadbanda u poslovanju kod nas, leži u činjenici da je država još uvijek suvlasnik dijela T-HT-a. I dok god država bude suvlasnik, ona će štititi svoj udio u njemu i profit koji tako može ostvariti, pa će stoga otežavati ulazak novih igrača na tržište. Tek kada država izađe iz vlasničke strukture operatera, otvoriti će se slobodan prostor za nesmetan rad novih operatera.

Jesu li i koliko, po Vašem mišljenju, naša Vlada i političari uopće svjesni važnosti koju broadband i moderne tehnologije mogu donijeti našem gospodarstvu?
Ja mislim da nisu. Hrvatski su političari, kao i građani, opsjednuti nekretninama, fizičkoj infrastrukturi. Osjeća se odbojnost prema virtualnim infrastrukturama, koje su temelj modernog poslovanja. U informacijskom dobu su informacijske autoceste važnije od fizičkih autocesta, u koje su u Hrvatskoj zadnjih godina jako puno ulagalo. Za gospodarski rast i razvoj i otvaranje novih mjesta se moglo više učiniti da su poticana ulaganja u visoke tehnologije i virtualnu infrastrukturu.
Hrvatska je, kada je telekomunikacijska infrastruktura u pitanju, oduvijek bila vodeća zemlja u regiji. I premda su građani sufinancirali tu infrastrukturu, ona je kroz privatizacijsku politiku bila podcijenjeno prodana DT-u. Danas vidimo da je to bila pogreška. Premda današnja Vlada pokazuje određenu osjetljivost prema IT pitanjima, još uvijek je to premalo. Jednostavno ne vide sve prednosti koje te tehnologije donose, otvaranje radnih mjesta, mogući profit i uštede i tako dalje. Na primjer, rumunjska vlada već godinama natječaje za javnu nabavu radi isključivo preko Interneta, dok Hrvatska Vlada to izbjegava, premda se Internetskim tenderima za javnu nabavu može uštediti i do 30 posto sredstava, uz potpuno transparente natječaje.

Unatoč tome što Hrvatska zaostaje za Europom u ovom pitanju, ima i nekih pozitivnih primjera u korištenju Interneta i broadbanda u gospodarstvu. Možete li istaknuti neke?
Ne samo da ima pozitivnih primjera, već smo u nekim sektorima već na nivou Europe i svijeta. Najveći pozitivni pomaci u Hrvatskoj na ovom području vidljivi su u financijskom sektoru, bankama i financijskim te osiguravajućim institucijama. Oni danas koriste Internet u svom poslovanju gotovo jednako kao i srodne institucije u zemljama Europske unije, pa se tako danas u Hrvatskoj preko 70 posto financijskih transakcija obavlja preko Interneta, a korist – brzinu i jednostavnost obavljanja transakcija osjećaju i poslovni subjekti, ali i sami građani.  

Primjena Interneta i modernih tehnologija u gospodarstvu dvostruko je korisna. S jedne strane ubrzava posao, s druge strane ga širi i tako čini profitabilnijim. Koje od ovih prednosti više koriste domaći gospodarstvenici?
Koriste obje prednosti, ali na žalost, jako ih malo to radi istovremeno, barem kada su veće tvrtke u pitanju. Kod njih je ipak puno vidljivije korištenje modernih tehnologija u ubrzavanju poslovnih procesa, a puno manje u korištenju Interneta za širenje svog poslovanja kroz bezbrojne mogućnosti koje Internet nudi. Ja sam tako radio istraživanje o Internet marketingu, odnosno koliko su naše tvrtke prihvatile Internetski marketing kao kanal prodaje svojih proizvoda i usluga na virtualnom tržištu. Rezultati pokazuju da velike tvrtke imaju vrlo nisku penetraciju Internetskih tehnologija i korištenja Internet marketinga. S druge strane, manje i srednje tvrtke su tu puno progresivnije. Dovoljno je uzeti primjer domaćih online turističkih agencija koje su uvidjele kako iskoristiti Internet za pristup velikom virtualnom tržištu i danas preko njega dovode veliki broj svojih klijenata. Internetski kanal je jeftiniji, ruši fizičke barijere, nema potrebe za otvaranjem ureda svuda u svijetu, već se cijeli proces obavlja preko Interneta. Bitnu ulogu tu igra i interaktivnost, mogućnost da posjetitelji vide detalje oko destinacije koje ih zanima, te da preko Interneta rezerviraju i plate aranžman. Ovo je samo jedan primjer kako moderne tehnologije mogu ubrzati poslovanje tvrtke, ali ga pojednostavniti i proširiti, a samim time učiniti ga i profitabilnijim.

Takvih primjera za uspješno poslovanje ima jako puno. Što nas onda u Hrvatskoj priječi, barem što se tiče manjih i srednjih tvrtki, da ih razvijamo više?
Uz prije navedene razloge, postoji još jedan koji moram istaknuti, a to je da gospodarstvenici ne razumiju poslovne modele, odnosno jednostavnije - kako zaraditi novac prodajom svojih proizvoda i usluga preko Interneta. U Europi ima bezbroj takvih primjera, malih i srednjih tvrtki koje su na dobrom Internetskom poslovnom modelu, proširile svoje poslovanje izvan granica lokalnog tržišta upravo. U Mađarskoj tako postoji dobar primjer jednog postolara koji proizvodi klasične cipele, a preko 80 posto svog prometa radi preko Interneta. U Engleskoj na primjer, postoji mesar koji proizvodi tradicionalne engleske kobasice i prodaje preko 90 posto njih upravo preko Interneta, što dokazuje da Internet postaje važan kanal prodaje, koji je ujedeno i puno jeftini od tradicionalnog, fizičkog kanala prodaje.

Kako onda dalje? Što Hrvatska mora učiniti da razvije svijest o važnosti broadbanda i modernih tehnologija u gospodarstvu?
Na potezu je Vlada. Ona mora uložiti više novca u razvoj infrastrukture, otvoriti tržište kroz liberalizaciju, kako bi došli novi igrači koji će potaknuti razvoj tržišne utakmice, a samim time i uvođenje novih i naprednijih usluga, ali i sniženje cijena. Isto tako, Vlada mora dati primjer drugim tvrtkama tako da će u onim kompanijama u kojima je još uvijek vlasnik sama insistirati na uvođenju novih i modernih tehnologija za ubrzavanje poslovnih procesa i povećanje efikasnosti i profitabilnosti poslovanja.  

IZDVOJENO:
Web 2.0 poslovni modeli u Hrvatskoj

Posljednjih nekoliko mjeseci na svjetskoj Internet sceni se jako priča o Webu 2.0 i poslovnim modelima koje nude novi, inovativni Internet servisi. Mislite li da bi u Hrvatskoj postojao interes domaćih ili možda stranih oglašivača ili investitora za takve projekte?
Svakako. Hrvatska brzo prihvaća nove tehnologije i nova rješenja, pogotovo ako se radi o onima koje svoj razvoj zahvaljuju Internetu i Internetskim tehnologijama. Vidljivo je danas da u ponudi zanimljivih i interaktivnih servisa hrvatska ne zaostaje za Europom i siguran sam da svaki takav inovativni projekt može i hoće privući zanimanje oglašivača ali i investitora. Prije svega mislim na domaće investitora, ali zašto ne i neke strane? Ipak, pričamo o virtualnom tržištu koje ne poznaje granice.
13 Oct 2006 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\