Operateri gubitnici
Praćenje stranog telekom-tržišta, bilo europskog ili svjetskog, posao je pun iznenađenja. I dok se s jedne strane osjeća veliki optimizam zbog izlaska industrije iz recesije i svjetski 3GSM kongres u Barceloni pršti od optimizma, s druge strane dioničari velikih telekom-kompanija čupaju kosu zbog slabijih rezultata koje su veliki igrači zabilježili protekle godine. British Telecom, France Telecom, Vodafone, Telecom Italia i slične velike tvrtke bilježe slabije financijske rezultate i pad dobiti, što automatski znači i pad cijena dionica. Neki u tome vide novi početak krize u industriji, neki pak početak kraja bivših monopolista koji se presporo prilagođavaju na nove tržišne uvjete, dok treći to smatraju normalnim kretanjem na tržištu. Istina je vjerojatno najbliža ovom trećem razmišljanju, jer je teško vjerovati da nas ponovo očekuje recesija, a još teže vjerovati da će bivši monopolisti propasti. Premda je, kako što ćete moći pročitati u ovom tekstu, istinita činjenica da se bivši monopolisti još uvijek ne snalaze potpuno u uvjetima bespoštedne tržišne utakmice u kojoj novi, alternativni operateri, zauzimaju male postotke tržišta, na njima ostvaruju sasvim pristojan profit.

Pad profita i dobiti
Konačni financijski rezultati 2005. godine za velike europske telekom-operatere bili su bolni. British Telecom, najveća britanska telekomunikacijska kompanija, zabilježio je pad profita unatoč najvećem rastu prodaje u posljednjih pet godina, koja je dosegnula 4,95 milijardi funti u četvrtom kvartalu, što je 7,9-postotni rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Rezultati France Telecoma bili su još gori. Premda je kompanija prošle godine, zahvaljujući jednokratnoj transakciji, povećala neto dobit za 89 posto na 5,71 milijardi eura, razočaravajući podaci o prošlogodišnjem poslovanju rezultirali su padom vrijednosti dionica ovog operatera za čak 10,8 posto, pa je cijena dionice prvi put nakon godinu i pol dana pala ispod razine od 20 eura. U pokušaju da se spasi što se spasiti da, France Telecom je najavio i ukidanje 17 tisuća radnih mjesta radi smanjenja troškova.
Sličan scenarij dogodio se i Vodafoneu, čija je uprava korigirala prognoze rasta prihoda za ovu poslovnu godinu te istovremeno najavila revidiranje vrijednosti nefinancijske imovine za čak 50 milijardi dolara. Pogađate, i u ovom slučaju rezultat je bio pad vrijednosti dionica ove tvrtke, i to za 6,5 posto. Taj je pad pojačala i najava nižeg rasta prihoda. Naime, prihodi ove britanske kompanije od pružanja usluga mobilne telefonije za sljedeću će poslovnu godinu rasti tek između 5 i 6,5 posto, što je manje nego u ovoj poslovnoj godini za koju se prognoza kretala od 6 do 9 posto, objavila je uprava pravdajući to zaoštravanjem konkurencije i pritiskom na cijene usluga.

(mn) Razlog loših rezultata
Analizirajući ove poslovne rezultate velikih operatera, prvi zaključak koji pada na pamet je zaista kriza telekom-industrije. Jer radi se o jakim igračima, koji su fokusirani na različite tipove usluga - BT najviše na fiksnu telefoniju, France Telecom na mobilnu i Internet, Vodafone na mobilnu telefoniju. No pogledamo li ove podatke u kontekstu specifičnosti svakog od tržišta na kojima ovi operateri posluju, kao i njihove poslove poteze u zadnje vrijeme, stvari postaju malo jasnije.  
Pad profita u fiksnoj telefoniji je trend u Europi već nekoliko godina, stoga ne treba čuditi što su najslabije rezultate BT bilježi upravo u segmentu fiksne telefonije. Naime, najveći dio poslovanja ove tvrtke odnosi se upravo na fiksnu telefoniju, a u Velikoj Britaniji su cijene u zadnjih pet godina pale za oko 20 posto zbog sve veće konkurencije i jače tržišne utakmice. Premda je u njoj BT reagirao presporo, tvrtka je pravi potez napravila fokusiranjem na širokopojasni Internet. Velika ulaganja u infrastrukturu, gotovo stopostotna pokrivenost stanovništva širokopojasnim Internetom, kao i istraživanja i testiranja novih modernih usluga, poput Wi-Fi telefonije (jedan uređaj za fiksnu i mobilnu telefoniju) značit će veću profitabilnost kompanije u sljedećih nekoliko godina. Osluškivanje tržišta i brzo reagiranje na njega nisu odlike velikih operatera, bivših monopolista. U tom se pak odlično snalaze mali, alternativni operateri, kojima je lakše modificirati svoje usluge i cijene za manji broj korisnika, a i lakše je, brže i jednostavnije ponuditi manjem broju korisnika naprednije usluge. Veliki za to vrijeme koriste druge metode, poput dogovaranja cijena. Tako je početkom prosinca prošle godine francuska vlada kaznila France Telecom s 220 milijuna eura zbog međusobnog dogovaranja cijena s dvama operaterima. Dobar je i primjer Vodafonea, čiji će prihod i u sljedećoj godini padati prije svega zbog sniženja cijena usluga i povećanja ulaganja na marketing radi zadržavanja potrošača. Naime Vodafone je u Njemačkoj tijekom svih četiriju prošlogodišnjih kvartala gubio tržišni udio nakon što su uprave konkurentskih tvrtki Royal KPN-a i O2 odlučile uvesti popuste s ciljem pridobivanja novih potrošača. Time se Vodafoneov udio na njemačkom tržištu na kraju prošle godine spustio za dva posto, što je mnogo s obzirom na veličinu ovog operatera.

Tajna je u akvizicijama
Upravo u toj fleksibilnosti manjih operatera i sporosti većih treba tražiti razloge zašto profiti jednima rastu, a drugima padaju. S druge strane, činjenica da gotovo svi alternativni operateri u Europi bilježe dobre rezultate potvrđuje da ipak ne možemo govoriti o krizi industrije, već su zabilježeni poslovni rezultati zapravo posljedica kretanja ovog dinamičnog tržišta.
U toj dinamici tržišta jedan je element protekle godine bio posebno izražen - akvizicije. Mnogi su se operateri prepustili šopingu, neki su od toga profitirali, neki zbog toga trenutno bilježe gubitke, ali će sigurno od tih poteza kasnije profitirati, dok se treći nisu proslavili.
Upravo su kvalitetne akvizicije bile tajna uspjeha britanskog Vodafonea. Njegov bivši direktor Christopher Gent potrošio je 300 milijardi dolara za akvizicije u posljednjih šest godina, što je rezultiralo odličnim rezultatima. Izostanak akvizicija protekle godine, u kombinaciji s posljedicama nekih loših odluka iz proteklih godina (prije svega kašnjenje s lansiranjem UMTS usluga na tržištima gdje je Vodafone uložio malo bogatstvo u licence), rezultirao je padom prihoda i vrijednosti dionica ove tvrtke. Kad spominjemo kašnjenje u lansiranju UMTS usluga, najbolji primjer je Švedska, u kojoj je Vodafone odavno dobio licencu, ali je uslugu lansirao na tržište nakon što su to učinili Tre, Telia i Tele2, pa je očekivani rezultat izostao. To je iskoristio norveški Telenor koji je kupio švedski Vodafone, ali je tom i još nekim manjim akvizicijama trenutno spustio vrijednost svojih dionica oko četiri posto, uz blago povećanje profita. Ipak, pravi rezultati ove kupnje bit će vidljivi tek sljedeće godine, jer Telenor ovom kupnjom na velika vrata ulazi na švedsko tržište, na kojem je do sada bio samo virtualni operater.
S druge strane, neki su operateri od akvizicija maksimalno profitirali. Španjolska Telefonica je akvizicijama u Europi i Latinskoj Americi povećala svoj profit u zadnjem kvartalu prošle godine za čak 52 posto. Profit se popeo na 1,19 milijardi eura, što je premašilo očekivanja analitičara. Prodaja je u istom razdoblju uvećana 28 posto, na 10,48 milijardi eura. Izvršni direktor Telefonice Cesar Alierta fokusira razvoj kompanije upravo na akvizicije i proširivanje djelatnosti zbog uočena trenda smanjivanja prihoda od tradicionalnih telekomunikacijskih usluga. Najnovija akvizicija Telefonice je ona britanskog O2 za 17,7 milijardi funti, čime se broj njezinih korisnika popeo na 181 milijun. Tom kupnjom zaoštrila se konkurencija u mobilnoj telefoniji u Njemačkoj, a O2, četvrti vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga u Njemačkoj, u četvrtom je kvartalu prošle godine uspio uvećati tržišni udio 15. tromjesečje za redom. Naravno, dobri rezultati donijeli su dioničarima isplatu dividende od 50 centi po dionici.

Skandinavska nirvana
Na najrazvijenijem europskom telekom-tržištu, Skandinaviji, operateri pak bilježe (očekivano) dobre poslovne rezultate. Razlog tome su konstantna ulaganja u nove tehnologije koje Skandinavci brzo prihvaćaju, velik broj usluga za sve tipove korisnike ali i tržišna utakmica u kojoj se operateri bore podjednako cijenama i uslugama. Zahvaljujući novim tehnologijama i potpuno liberaliziranom tržištu (iz čega isključujemo Finsku), tržišna utakmica se pozitivno odražava na bilance operatera, jer se investicije i sniženja cijena brzo vraćaju. I element akvizicija ovdje igra veliku ulogu, s obzirom na blizinu ruskog tržišta. Svi vodeći skandinavski operateri često odlaze u Rusiju u šoping, jer se radi o brzorastućem tržištu s velikim brojem (potencijalnih) korisnika. Kupnja nekog manjeg operatera u nekoj od pokrajina Rusije ponekad znači barem milijun ili dva novih korisnika i brzo vraćanje uloženog novca. Vodeći operater TeliaSonera tako je zabilježio rast profita od sedam posto (uz dodatnih šest posto rasta od akvizicija), što najviše zahvaljuje izvrsnim rezultatima u mobilnoj telefoniji i širokopojasnom Internetu. Zahvaljujući akvizicijama, broj korisnika povećao se za čak 15 milijuna, a rezultati toga tek će biti vidljivi u izvještaju za tekuću godinu, za koju je već sada moguće predvidjeti da će biti uspješna. Dobri rezultati za dioničare će značiti 1,25 kruna dividende po dionici. I norveški Telenor je zabilježio dobre rezultate, prvenstveno zbog akvizicija, pa je njihov profit porastao oko osam posto.  
Je li telekom-industrija u krizi, s obzirom na to da su rezultati velikih telekom-operatera u protekloj godini bili loši, pa su čak proglašeni i najvećim gubitnicima u Europi? Kroz tekst smo pokušali objasniti da ipak nije, već se radi o nešto dinamičnijim tržišnim kretanjima nego proteklih godina. Nesposobnost velikih igrača da brzo reagiraju na promjene na tržištu te sve veći stupanj liberalizacije koji alternativnim operaterima omogućava sve veću tržišnu prisutnost i uvođenje novih usluga, samim time i veći profit, glavni su razlog tome. Ovakav razvoj događaja možemo očekivati i sljedeće godine, kada izađu rezultati za tekuću. Za tvrtke koje će brzo pratiti promjene na tržištu, raditi pametne akvizicije ali i ulagati u nove tehnologije, prije svega IP telefoniju i VoIP, 2006. bit će dobra godina.

IZDVOJENO
Izvrsni rezultati alternativnih operatera

I dok bivši monopolisti i veliki operateri bilježe lošije rezultate, alternativni uživaju u sve boljim poslovnim rezultatima.
Tele2 AB, vodeći europski alternativni operater, u 2005. godini je ostvario prihod od 5,3 milijarde eura, što je povećanje od 16 posto u odnosu na prošlu godinu. Unatoč velikim investicijama u infrastrukturu za mobilnu telefoniju i širokopojasni Internet, dobit u 2005. je ista kao i godinu prije i iznosi 700 milijuna eura.
Glavni razlog uspjeha leži u kapitaliziranju akvizicija i ulazaka na nova tržišta iz 2004. godine, prije svega u Rusiji, Baltiku i u Hrvatskoj. I tijekom 2005. godine Tele2 je dosta kupovao - UTA u Austriji, Tiscali u Danskoj, Versatel u Nizozemskoj i Comunitel u Španjolskoj akvizicije su Šveđana koje su također pomogle dobrim rezultatima tvrtke, premda će se puni efekt ovih akvizicija osjetiti u izvještaju za 2006. godinu. Veliki dio svog uspjeha u 2005. godini Tele2 zahvaljuje, baš kao i ostali skandinavski operateri, odličnim rezultatima na ruskom tržištu, gdje je Tele2 postao najbrže rastući alternativni operater.  
Britanski Virgin Mobile također može biti zadovoljan proteklom godinom, s obzirom na povećanje prihoda od sedam posto.
Premda je većina alternativnih operatera zabilježila rast profita, najbolje su prošli broadband provideri, što samo potvrđuje tezu o popularnosti širokopojasnog Interneta. Kako broadband omogućuje i VoIP usluge, sve je veći broj broadband providera koji na ovaj način ulaze na tržište fiksne telefonije.

IZDVOJENO
Najveći gubitnici i dobitnici

Pogleda li protekla telekomunikacijska godina, jasno se mogu navesti najveći gubitnici i dobitnici. Na listi gubitnika daleko vodeći je Vodafone, iza kojeg je katastrofalna godina. Osim svih problema navedenih u glavnom tekstu, Vodafone je prisiljen i prodati svoju japansku podružnicu Vodafon K.K.. Tko god je kupi, obaviti će najveće i najskuplje preuzimanje na azijskom kontinentu ikada, jer je vrijednost Vodefone K.K. čak 12 milijardi dolara. Zainteresirani su, s jedne strane, američke investicijske tvrtke Cerberus Partners i Providence Equity Partners, dok s druge strane stoji japanska tvrtka Softbank. Obje se tvrtke u žestokoj borbi za ovog operatera, a rezultat je povećanje ponude na vrtoglavih 15 milijardi dolara. Katastrofalni rezultati natjerali su i bivšeg šefa Vodafonea, Chrisa Genta, čovjeka koji je Vodafone pretvorio u telekom diva, da prekine sve veze s kompanijom.
Od bivših monopolista koji su protekle godine napravili najbolji posao ističu se Telenor i Telefonica, ali naš glas ide Norveškom Telenoru koji se širio u mobilnoj i fiksnoj telefoniji, ali je najbolji posao napravio na broadband tržištu, kupnjom nekoliko manjih operatera sa respektabilnom bazom korisnika. Osim u Rusiji, najbolji posao napravili su u Švedskoj, kupnjom tvrtki Bredbandsbulaget i Glocatel (broadband providere) te Švedske podružnice Vodafonea. Od alternativnih operatera najbolji posao protekle godine napravio je Tele2.
24 Oct 2006 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\