Finska: Gospodarstvo temeljeno na izvozu
Finska se u zadnjih 50-ak godina profilirala kao veliki izvoznik, a od nekoć primarnog papira izvozom danas dominiraju elektronički i telekomunikacijski uređaji.

Život u Finskoj prije 60-ak godina nije bio nimalo lagan. Nakon dva rata s Rusijom, krajem 30-ih i polovinom 40-ih godina prošlog stoljeća, Finska je sklopila primirje koje ju je obvezalo na teritorijalne ustupke i plaćanje ratne odštete. Izmučenom finskom gospodarstvu bio je to uteg oko vrata kojeg bi malo koja država otrpjela. Možda je upravo to bio razlog da se krajem drugog svjetskog, ali drugog finsko-ruskog rata provede velika mobilizacija radne snage s ciljem ponovne uspostave finskog gospodarstva. Uz do tada tradicionalnu poljoprivredu i šumarstvo, Finska se ubrzano i industrijski razvijala. Na kraju je spomenutu ratnu odštetu platila, dijelom novcem a dijelom u naturi, pretežno strojevima. Premda su to mnogi smatrali kao ne baš pametnim potezom, jer je Finska bila jedina država koja je u potpunosti platila ratnu odštetu, dugoročno se to pokazao kao vrlo pametan potez. Naime, nakon što je odšteta plaćena, tadašnji Sovjetski savez je shvatio koliko kvalitetne proizvode dobiva od Finske, pa je ta trgovina nastavljena, kako uvozom nove mašinerije iz Finske, tako i uvozom dijelova i podrške za postojeću. Na kraju su se uloge okrenule, Sovjetski je savez bio taj koji je ostao dužan Finskoj, a taj je dug priznala i naslijedila Rusija.

Od papira do telekomunikacija
Osim trgovine s Sovjetskim savezom, Finska je počela trgovati i sa ostalim zemljama Europe, prvo susjednim, a kasnije i Njemačkom, Velikom Britanijom i ostalim. Izvoz je postao praktično glavno gospodarsko oružje ove države, čiji je razvoj krenuo strelovito naprijed, unatoč snažnoj recesiji koja je pogodila Finsku početkom 90-ih godina. Danas je pak jedna oj najkompetitivnijih država svijeta, prema Svjetskom gospodarskom Forumu, a u svjetskom vrhu je i po indeksima gospodarstva znanja Svjetske banke.
Struktura Finskog izvoza mijenjala se s promjenama glavnih gospodarskih grana u državi. U prošlosti se Finsko gospodarstvo temeljilo na najviše ne proizvodnji papira i kartona, šumarstvu te metalurgiji i obradi metala. Te su industrije bile toliko jake da je i vjerojatno najpoznatija finska kompanija Nokia zapravo počela kao tvornica papira i kartona. Međutim, od sredine osamdesetih Finska je počela sve više ulagati u istraživanja i inovacije u području telekomunikacija i elektronike, koji su rezultirali pravim tehnološkim bumom ove zemlje. Zanimljivo je pogledati podatke o izvozu Finske. U 60-im godinama prošlog stoljeća 42 posto izvoza otpadalo je na papir i karton, 27 na drvo i proizvode od drva, a 15 posto na metal i metalne prerađevine. Danas je vodeća izvozna grana elektronika i elektronički uređaji, na koju otpada 25 posto izvoza, dok papir zauzima 19 posto, a metal 13 posto.

Odnosi s Hrvatskom
Gospodarski odnosi Finske i Hrvatske su generalno dobri, premda ne i veliki, a prostora za napredak ima puno. Prva i velika prilika otvara se uskoro, jer ako Vlada izabere finsku tvrtku Patria kao dobavljača vojnih vozila za Hrvatsku vojsku, otvaraju se brojne mogućnosti finskih ulaganja u Hrvatsku kroz takozvani offset program. On bi otvorio mogućnost da Finci investiraju u druge grane gospodarstva, ne samo, kako mnogi misle, u vojnu industriju. Turizam, hotelijerstvo i ekologija navode se kao grane u koje su Finci najzaineresiraniji za ulaganje kroz offset program.
Što se tiče uvoza i izvoza, niej teško pogoditi da Finska višestruko izvozi u Hrvatsku, nego što uvozi naših proizvoda, premda se odnos u zadnje dvije godine prilično popravio. Tako je, na primjer, Finski izvoz u Hrvatsku 2003. godine bio 31,5 milijuna eura, a uvoz iz Hrvatske samo 5,5 milijuna, da bi prošle godine izvoz iznosio 26,3 milijuna eura, a uvoz 10,4 milijuna eura. Što se tiče tvrtki, najpoznatija je, pogađate, Nokia, ali nije jedina. Zanimljiva je priča o tvrtki Wärtsilä, proizvođaču brodskih motora, po čijoj licenci motore proizvodi 3. maj, koji ih izvozi u Koreju, pa tako na posredan način Finska potiče i Hrvatski izvoz. S druge strane, najpoznatija domaća tvrtka koja posluje u Finskoj je Končar, koji upravo radi na izgradnji pete nuklearne elektrane u Finskoj. Uz spomenute, niz je većih i manjih Finski tvrtki koje imaju partnere ili zastupnike u Hrvatskoj, a svima je zajedničko veliko zadovoljstvo domaćim partnerima.

Finska u brojkama
GDP per capita: 29 000 eura
Radna snaga: 2,5 milijuna
Izvoz: 52 milijardi eura
Glavne izvozne grane: elektronika i elektronički uređaji, papir i karton, drvo i proizvodi od drva, metal i prerađevine
Uvoz: 47 milijardi eura
Glavne uvozne grane: tekstil, drvo, gorivo, kemikalije, hrana
Valuta: Euro (EUR)
21 Mar 2007 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\