Destinacija Nova Zemlja
Iza imena Gliese 581c, na 20 svjetlosnih godina od Zemlje, skriva se planet za koga znanstvenici tvrde da bi mogao biti Nova zemlja, odnosno planet koji bi mogao podržavati život. Hoćemo li se uskoro pakirati i krenuti u kupnju nekretnina u svemir?

Danas gotovo sigurno znamo koja su to dva događaja u svijetu istraživanja svemira koja će ponijeti titulu najznačajnijih u 2007. godini. To su otkrića planeta sličnog Zemlji, koji može podržavati život te otkriće da naš sunčev sustav nije jedinstven, nago bi u svemiru mogli postojati milijuni naseljivih planeta. Skidanje tih događaja s trona najvažnijih svemirskih događaja u tekućoj godini mogli bi eventualno napraviti vanzemaljci, svojim posjetom našoj plavoj kugli ili, ne daj bože, neka tragedija slična Columbiji, mogla preuzeti primat.
Prije nego krenete zadovoljno trljati rukama i razmišljati o tome na kojoj bi od naseljivih planeta mogli kupiti zemlju i sagraditi kućicu za pod stare dane, loše vijesti.
Naime, spomenuti planet daleko je oko 20,5 svjetlosnih godina od Zemlje, pa ukoliko nemate svoj vlastiti Enterprise ili slično prijevozno sredstvo, trebat će se strpjeti do posjete novom svijetu.

Superzemlja
Dotični planet nosi nemaštovito ime Gliese 581c, a otkrila ga je međunarodna skupina znanstvenika pod vodstvom dr. Stephanea Udryja iz Opservatorija u Genevi, a u sklopu organizacije European South Observatory koja okuplja astronome zemalja Unije i Švicarske. Zanimljivo, premda su planet otkrili Europljani, to je napravljeno koristeći teleskope u mjestu La Sila u čileanskoj pustinji Atacama.
Ime Gliese 581c dobila je zato jer je treća planeta u sustavu koji kruži oko zvijezde (pogađate) Gliese 581, a koja se pak nalazi u zviježđu Libra, odnosno Vaga. Gliese 581c obiđe svoju matičnu zvijezdu za 13 dana, od naše je Zemlje udaljena 20,5 svjetlosnih godina te ima pet puta težu masu od Zemlje.
Znanstvenici koji su otkrili ovaj sustav nazivaju Gliese 581c "superzemljom". Prema njihovim podacima, planet bi mogao biti stjenovit poput Zemlje, s prosječnom temperaturom između nula i 40 stupnjeva Celzija. To pak sugerira da bi superzemlja mogla imati vodu u tekućem stanju, što je korak do razvoja života. No, ima li tamo života i jeli uopće moguć, pitanja su na koje je teško odgovoriti.

Halo Gliese?
A upravo na pitanje ima li u Gliese sustavu života stručnjaci iza projekta SETI ili Search For Extraterrestial Inteligence već su pokušali odgovoriti prije desetak godina. Naime, antene SETI instituta su dva puta, 1995. i 1997. godine, bile usmjerene prema Gliese sustavu, gdje su osluškivali postoji li kakva vanzemaljska komunikacija i zovu li oni slučajno nas. Sve što su čuli bila je tišina. Međutim, to ne znači da vanzemaljskog života u Gliese sustavu nema, s obzirom na to da u to vrijeme znanstvenici još nisu znali za Gliese 581c. Njeno otkriće natjeralo je SETI institut da ponovo okrene svoje antene prema tom sustavu, što će se najvjerojatnije dogoditi negdje tijelom ovog ljeta. Znanstvena zajednica, a i mi sa njom, nestrpljivo čekamo rezultate.
A ako rezultati SETI-ijevog istraživanja ponovo budu isti, pa se ne nađe nikakav dokaz o vanzemaljskoj komunikaciji i zaključak ostane da u Gliese sustavu života nema, drugo važno pitanje je može li ga biti? Za odgovor na to pitanje trebat će otkriti sve takozvane varijable života na planetu.

Varijable života
Prije svega treba otkriti ima li na planetu vode u tekućem stanju te koje su točno temperature na njemu. Isto tako, treba otkriti nagib osi rotacije planeta na ravninu orbite. Taj podatak određuje razlike maksimalnih temperatura godišnjih doba, što je također važan element u varijablama života. S druge strane, već sada postoje određeni dokazi koji potvrđuju da Gliese 581c, bez obzira na to podržava li život ili ne, ipak nije planet koji bi mogao biti nova Zemlja. Naime, Gliese 581c se oko svoje zvijezde, dakle ono što je za Zemlju Sunce, okreće za 13 Zemaljskih dana, što znači da godina na superzemlji traje upravo toliko vremena. Prema prvim podacima, pola planeta stalno gleda prema zvijezdi i vruće je, dok je druga polovica zaleđena, što bi sugeriralo da je postojanje tekuće vode moguće samo u jednom prijelaznom dijelu planeta. Dodamo li tome da je sama Gliese zvijezda takozvani crveni patuljak, što znači da je svjetlo koje emitira na 581c planet crvenkasto i slabo, uvjeti za fotosintezu, također varijablu života, su prilično nepovoljni. Sve to skupa ne znači da na ovom planetu nije moguć život, ali čisto sumnjamo da će biti ugodan. Gliese 581c će biti pod budnom paskom znanstvenika u sljedećem razdoblju i sigurno je da ćete za ovaj planet čuti još mnogo puta.

Sve više planeta
Druga vijest koja je obilježila svijet istraživanja svemira ove godine došla je početkom lipnja. Tada je, naime, međunarodni tim astronoma objavio da je protekle godine otkrio čak 28 planeta izvan Sunčevog sustava. Time se broj planeta otkrivenih izvan Sunčevog sustava popeo na 236. Međutim, više je zainteresirala izjava znanstvenika da naš Sunčev sustav nije jedinstven, već da bi u svemiru mogli postojati milijuni naseljivih planeta. "Počinjemo otkrivati kako naš planet nije rijetkost u svemiru", izjavio je Geoffrey Marcy, profesor astronomije na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley i voditelj tima znanstvenika zaslužnih za otkriće.
Razvoje tehnologije sve više omogućava astronomima otkrivanje novih planeta, ali ne više samo velikih, poput Saturna i Jupitera, već i manjih. Na žalost, tehnologija nam još uvijek ne omogućava da jednostavno otkrivamo planete slične Zemlji, ali i to je pitanje trenutka. Jer znanstvenici su utvrdili da gotovo svaka nova zvijezda koju otkriju ima nekoliko planeta u svom sustavu, a do sada je otkriveno i pet sustava koji imaju više planeta od sunčevog. Jednostavnom matematikom se može utvrditi da Zemlja ipak nije jedinstvena. Naime, postoji oko 200 milijardi planeta u našoj galaksiji, smatraju znanstvenici. Isto tako, postoje i stotine milijuna galaksija, a gotovo sve su slične našoj. Ako je samo deset posto od spomenutog broja planeta u našoj i ostalim galaksijama nastanjiva, ispada da ima na desetke milijardi planeta poput našeg. Međutim, ako je to tako, zašto do sada još nismo naselili niti jedan drugi planet?

Misija na Mars
Odgovor je, naravno, jednostavan. Trenutno postoje samo dva nebeska tijela koja su u dometu ljudi – jedan planet, Mars, i jedan satelit, Mjesec, a postoje tek grubi planovi za postavljanje baze na tim nebeskim tijelima, dok je stalna baza, a kamoli kolonija ili nastanjenje još iluzija. U ovom slučaju nije problem tehnologija, jer ona postoji, već nešto sasvim drugo – novac. Naime, svi planovi koji su do sada napravljeni su tipično američki – basnoslovno skupi i reprezentativni. Izgleda da im nije cilj postaviti ljude na Mjesec ili Mars, već to žele napraviti u velikom stilu. Zadnji takav plan je napravljen u doba Georgea Busha starijeg, potpisuje ga NASA i koštao je nevjerojatnih 450 milijardi dolara.
Međutim, nije ni NASA uvijek u pravi i bezgrješna. Naime, Robert Zubrin, direktor tvrtke Pioneer Astronautics predstavio je svoj plan Mars Direct, koji je jeftiniji i puno je vjerojatnije da će biti izveden. Osnova Zubrinova plana je "travel light and live of the land" ili putuj s malo stvari i živi od zemlje, što je bila i misao vodilja pilgrima koji su prvi naseljavali Ameriku. Zubrinov plan je riješio sva bitna pitanja dolaska na Mars, izgradnje habitata za ljude te povratak na Zemlju. Ukratko, prvo se na Mars šalje letjelica koja prevozi letjelicu za povratak na Zemlju, ERV (Earth Return Vehicle), vozilo s malim nuklearnim reaktorom, te 20 tona vodika, opremu za njegovu kemijsku preradu i atmosferske kompresore. Na Marsu se energija reaktora koristi za napajanje atmosferskih kompresora, koji će skupljati ugljični dioksid iz atmosfere, koji se pak miješa sa vodikom u reakciji kojoj je produkt metan i vodu. Metan se sprema u tankove u ERV-u, dok voda ulazi u proces elektrolize, kojim se rastavlja na kisik i vodik. Kisik se također sprema u tankove, a u kombinaciji s metanom služi kao pogonsko gorivo, dok se višak kisika koristi kao izvor zraka za budući habitat. Drugi nusprodukt, vodik, ponovo se kombinira sa ugljičnim dioksidom i proces se vrti u krugu. Cijena ovog plana je, u odnosu na NASA-in, samo 20 milijardi dolara.

Mars kao Nova Zemlja
Unatoč optimizmu znanstvenika o broju planeta koji podržavaju ili bi mogli podržavati život, u ovom trenutku jedino Mars ima šanse postati "Nova Zemlja". Naravno, i to treba shvatiti uvjetno, jer bi se na Marsu mogao izgraditi tek habitat, dok bi neko veće naselje ili grad zahtijevalo godine i godine gradnje, ali i jako puno novca za koji je upitno bili se ikad vratio.
Osim toga, velika je razlika između naseljavanja novih planeta sličnih Zemlji i onih koje će zahtijevati habitat. Prije svega, planet sličan Zemlji će omogućavati normalno kretanje, imat će zrak koji se može disati i zemlju koja se može obrađivati. U habitatu će kretanje biti ograničeno, zrak recikliran a hrana daleko od svježe. Sve će to staviti veliki fizički i psihički pritisak na buduće stanovnike habitata, pa je jasno da se trenutno u svijetu provode opsežna ispitivanja o tome kako će svemirski putnici reagirati na takav život.
A za putovanja izvan granica našeg Sunčevog sustava, koje će nas odvesti do neke prave druge Zemlje, treba riješiti i sitnicu zvanu prijevozno sredstvo, tj letjelicu koja će nas biti u stanju odvesti izvan našeg sustava brzo i efikasno. Ipak, veseli nas činjenica da je sve više znanstvenih dokaza i otkrića koje potvrđuju da postoje planeti koji bi mogli podržavati život. Na nekima od njih možda postoji vanzemaljski život, a neki od njih bi mogli biti Nova zemlja. Teško da će itko od nas tamo moći tamo sagraditi kućicu za pod stare dane, ali nitko nas ne priječi da maštamo.   

IZDVOJENO:
SETI i signali iz svemira
Projekt SETI ili Potraga za izvanzemaljskom inteligencijom datira iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Cilj projekta je pokušati naći dokaze o izvanzemaljskoj komunikaciji i samim time njihovoj prisutnosti.
Sam projekt temeljen je na pretpostavci da bi i inteligentne vanzemaljske civilizacije također mogle koristiti radioteleskope i odašiljače za istu stvar. Projekt podržava NASA, ali i niz svjetskih poznatih znanstvenika i stručnjaka.
Projekt SETI doživio je vrhunac svoje popularnosti u veljači 2003. godine, kada je SETI teleskop Arecibo u Portoriku detektirao neobjašnjiv radiosignal iz svemira. Signal, nemaštovitog imena SHGb02+14a, detektiran je na frekvenciji od 1420 megahertza, što je jedna od glavnih frekvencija na kojima vodik brzo apsorbira i emitira energiju. Smatra se da bi i vanzemaljci, znajući za to, mogli emitirati svoj signal baš na toj frekvenciji. Radi li se o vanzemaljskom signalu ili samo nekom svemirskom fenomenu, ostaje da se vidi. Većina znanstvenika tvrdi potonje, ali teoretičari zavjere i ljubitelji UFO-logije nisu baš uvjereni u to.

IZDVOJENO:
Web.hr
www.zvjezdarnica.com - Portal o astronomiji i astronautici
www.zvjezdarnica.hr - Zagrebački astronomski savez
www.astro.hr - Zvjezdarnica Višnjan
www.csa.hr - Hrvatska svemirska agencija
27 Nov 2007 by DeeJay
1 comments

by Andrea @ 20 Jan 2008 04:38 pm
smile
cool

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\