Hrvatska na ekološkom putu

Svoju ulogu u globalnom nastojanju većine inteligentnih zemalja da se smanji globalno zatopljenje morat će odigrati i Hrvatska. Startna pozicija nam je, kako ćete pročitati u ovom tekstu, dobra. Sad je na nama da je iskoristimo!

Nastavljam seriju ekoloških tekstova. Do sada sam se bavio problematikom globalnog zatopljenja na upravo toj, globalnoj, razini te novom energetskom inicijativnom Europske unije i planovima kojim Unija ima u smanjenju potencijalnog kraja života kakvog poznamo. Ovaj put se fokusiram na svima vjerojatno najzanimljiviji prostor - Hrvatsku.
Tema je tim "aktualnija" jer se u svibnju u Sabora vodila rasprava o hrvatskoj ratifikaciji Protokola iz Kyota, a sve se više prostora u medijima posvećuje pažnje i domaćoj inicijativi za energetskom efikasnošću.

Ljudi su krivi za sve
Premda se o globalnom zatopljenju i njegovim posljedicama priča već godinama, tek je od nedavno šira javnost, ali i vlade nekih država, počela taj problem percipirati u punoj veličini. Izvrstan film Ala Gorea Nezgodna istina (An Inconvenient Truth, kojeg preporučamo svima!) bio je pravi hit prošlogodišnjeg Sundance filmskog festivala i prvi korak prema širenju svijesti u javnosti. Zvona na uzbunu počela su zvoniti i kod vlada nekih zemalja kada je u veljači tijelo UN-a zvano Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC ili Intergovernmental Panel on Climate Change) završio izvještaj o najopsežnijem znanstvenom istraživanju o klimatskim promjenama. U njemu tvrde da izgaranje fosilnih goriva i druge ljudske aktivnosti pokreću više od 90 posto globalnog zatopljenja. Ovaj izvještaj rezultat je rada 3750 klimatologa, koji su šest godina proveli u reviziji svih postojećih istraživanja klime. U izvještaju se ljudski doprinos promjeni klime s "vrlo visokom pouzdanošću može ocijeniti ocjenom 9 od 10". Premda to još uvijek nije dovoljno za otriježnjenje nekih neinteligentnih ljudi koji vode neke od najvećih država, ali i zagađivača na svijetu, svijest ljudi raste, a sve više zemalja se odlučuje poduzeti konkretne korake. A kakvu ulogu u cijeloj priči igra Hrvatska?

Uloga Hrvatske
Malu, gotovo nikakvu, odgovorit će svi koji problematiku globalnog zatopljenja i emisije štetnih plinova prate površno. Međutim, to baš i nije tako. Naime, problematiku globalnog zatopljenja i s tim povezane emisije štetnih plinova treba gledati s dva aspekta. S jedne strane radi se o samoj emisiji, dakle koliko jedna zemlja ispusti u atmosferu štetnih plinova na godišnjoj bazi. S druge strane, treba gledati i apsorpciju emisije, dakle koliko štetnih plinova mogu apsorbirati šume, biljni svijet te mora i jezera jedne zemlje.
Hrvatska je, što se emisije plinova tiče, zaista mali faktor u jednadžbi ukupne emisije. Naime, emisija stakleničkih plinova po stanovniku u Republici Hrvatskoj iznosila je 2000. godine 6,6 tona, što je više nego dvostruko manje u odnosu na prosječnu emisija u tranzicijskim zemljama od 13,7 tona. Emisija stakleničkih plinova Hrvatske također je među najmanjima u usporedbi s državama Unije i članicama potpisnicama Protokola iz Kyota.
Gledamo li pak neto emisije, naš ukupni doprinos globalnoj emisiji stakleničkih plinova još je i manji! Naime, više od polovice hrvatske emisije stakleničkih plinova apsorbira se u drvni prirast. Hrvatska je startna pozicija u ekološkoj utakmici dakle izvrsna. Jer, ratifikacijom Protokola iz Kyota te programom energetske efikasnosti, uz daljnje širenje drvnog prirasta i biljnog svijeta, Hrvatska bi se mogla postati jedan od ekološki najsvjesnijih zemalja, što će u bliskoj budućnosti zasigurno biti i veliki plus našoj turističkoj ponudi.

Ratifikacija Protokol iz Kyota
Hrvatski put prema boljem ekološkom sutra krenuo je početkom svibnja, kada su saborski zastupnici (vjerojatno u pauzama između druženja u saborskom kafiću) raspravljali o Protokolu iz Kyota, čime Hrvatska postaje 170. zemlja u svijetu koja će ga ratificirati. Kako smo već nekoliko puta pisali, cilj je protokola da se do 2012.godine smanji emisija stakleničkih plinova za za 5,2 posto u odnosu na 1990. godinu. Međutim, Hrvatska se u ratifikaciji protokola našla u specifičnoj situaciji, s obzirom na to da se obveze smanjenja emisije stakleničkih plinova određuju u odnosu na emisiju iz godine 1990. ili neku od ranijih godina, kada je naša emisija bila mala, a dodatno nam se ne računaju emisije iz elektrana smještenih u bivšim republikama Jugoslavije.
Projekcije resornog ministarstva pokazuju da bi Hrvatska vrlo brzo, za pet godina, mogla prekoračiti Kyoto obvezu. Zbog toga je Hrvatska u okviru Okvirne konvencije o promjeni klime pokrenula postupak za uvažavanje specifičnosti kojim se ublažuju obveze iz Kyoto protokola. Na zasjedanju 12. Konferencije stranaka potpisnica u Nairobiju krajem prošle godine prihvaćena je Odluka kojom su Republici Hrvatskoj priznate te specifične okolnosti vezane za emisije stakleničkih plinova prije i poslije 1990. godine, a koje proizlaze iz strukture energetskog sustava u okviru bivše države.

Kako smanjiti emisiju?
Osim ratifikacije Protokola iz Kyota, resorno Ministarstvo završava i Strategiju i akcijski plan za ublaženje klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj, kojom će se utvrditi troškovno učinkovite mjere s ciljem ispunjenja obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Protokola iz Kyota. Dodajmo da će sam Protokol u Hrvatskoj na snagu stupiti 90 dana nakon dana polaganja isprave o ratifikaciji kod depozitara Protokola, Glavnog tajnika UN-a.
Što se tiče samog smanjenja emisije, dva su glavna načina na koji se to može izvesti u Hrvatskoj. Prvi način je energetska efikasnost, odnosno efikasno korištenje energije u Hrvatskoj te veća zamjena fosilnih izvora obnovljivim izvorima. Oba ova načina u Hrvatskoj treba forsirati kumulativno, jer se oko 40 posto ukupne emisije u Hrvatskoj događa u sektoru kućanstava, koje neefikasno troši energiju, dok se s druge strane teško mogu izbjeći plakati i reklame koji vrište da "83,1 posto ukupne energije u Hrvatskoj nastaje iz nafte i plina". Poanta te reklame nam baš nije jasna, jer to nisu podaci kojima se treba hvaliti u vrijeme u kojem smo svjedoci da je svaki novi mjesec u tekućoj godini najtopliji u povijesti!

Problematična kućanstva
Vjerojatno najveću emisiju štetnih plinova u Hrvatskoj ima sektor kućanstava i usluga, koji generira oko 40 posto ukupne emisije stakleničkih plinova u nas neefikasnom potrošnje energije u ovom području. Stoga nije ni čudo da će najveći fokus smanjenja emisije u Hrvatskoj dobiti ovaj sektor, a u tom cilju predstavljeno je već nekoliko kvalitetnih ideja i projekata.
U toj brojci veliki udio imaju visoki toplinski gubici zgrada, pa bi se najveće uštede trebale postići upravo njihovim smanjenjem. Tako je predviđeno da bi se pri svakom renoviranju zgrada i kuća stimulirala poboljšanja toplinske izolacije i smanjenje svih vrsta toplinskih gubitaka. Značajne uštede treba ostvariti u potrošnji električne energije, a niz je načina za to. S jedne strane je to korištenjem štednih žarulja, kućanskih aparata s visokom klasom energetske efikasnosti (A, A+ i A++, kupnja kojih se u nekim europskim zemljama vodi i kao porezna olakšica!) te korištenje učinkovite uredske opreme.
Na žalost, u javnosti je malo poznato da su već 2005. godine u Hrvatskoj program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) pokrenuli projekt "Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj". Cilj projekta je podizanje svijesti građanstva o efikasnoj potrošnji energije te poticanje primjene ekonomski isplativih, energetski efikasnih (EE) tehnologija, materijala i usluga u Hrvatskoj. Više informacija o tom projektu možete naći i na web stranici www.energetska-efikasnost.undp.hr, gdje možete naći i konkretne savjete o energetskoj efikasnosti.

Ušteda od 700 milijuna kuna
Daljnji koraci u programu poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj uključuju i Informativni centar za energetsku efikasnost i Ured za sustavno gospodarenje energijom, prve ustanove koje se bave energetskom efikasnosti, a koje su nedavno otvorene u Sisku. Te će se ustanove u sljedećih 36 mjeseci otvoriti u čitavoj Hrvatskoj, s ciljem efikasnijeg gospodarenja energijom koje, osim ekoloških, ima i ekonomske prednosti. Naime, procjenjuje se da su moguće uštede u čitavom javnom sektoru oko 700 milijuna kuna godišnje, pod uvjetom efikasnog gospodarenja energijom.
Veliku ulogu u poticanju energetske efikasnosti morat će odigrati i građani, ali za to treba kontinuirana akcija države, s ciljem edukacije. Nevjerojatno je koliko se puno može učiniti malim stvarima. Na primjer, isključite li svoje elektroničke uređaje kad ih ne koristite u potpunosti, dakle da nisu na stand byu, možete uštediti nešto novca za struju, ali i barem tonu emisije štetnih plinova godišnje. Zamjena jedne obične žarulje ekološkom znači također uštedu u budžetu, ali i 70-ak kilograma manju emisiju štetnih plinova godišnje. Još je niz načina, ali za to će država morati provesti kontinuiranu edukaciju stanovništva, koje će pak morati pokazati i malo dobre volje i početi se učiti novom načinu ponašanja.
Dodajmo ovome da će energetska efikasnost biti i jedan od jakih predizbornih aduta. Svoje inicijative već su predstavili SDP i HNS, a zanima nas hoće li i kad isto napraviti i ostale stranke.

Obnovljivi izvori energije
Važan čimbenik u smanjenju emisije štetnih plinova u Hrvatskoj bit će i smanjenje udjela nafte u proizvodnji energije i povećanje udjela obnovljivih izvora.
Niz je mjera na koje se to može i planira učiniti. Na primjer, u sektoru proizvodnje energije glavna mjera do 2010. godine trebala bi biti gradnja vjetroelektrana i postrojenja na biomasu s proizvodnjom 1100GWh električne energije na godinu, što je oko pet posto ukupne potrošnje. Predviđeno je da se ova proizvodnja potiče stimulativnom cijenom.
Za sektor prometa glavna mjera do 2010. godine jest korištenje biogoriva, s pretpostavkom da će tako biti nadomješteno 5,7 posto fosilnoga goriva. Primjena biogoriva trebala bi biti posebno naglašena u javnom gradskom prijevozu, čime se istodobno smanjuje onečišćenje zraka.
Kod primjene obnovljivih izvora energije u sjevernom dijelu Hrvatske, planira se povećati upotreba biomase, solarne energije za toplu vodu i geotermalne energije, dok se u južnoj Hrvatskoj planira povećati upotreba solarne energije i energije vjetra. Sektor poljoprivrede čini 12 posto emisije stakleničkih plinova, no emisiju je moguće smanjiti nizom mjera. Primjerice, predviđa se sadnja uljane repice na oko stotinjak tisuća hekatra zemljišta te poticaji za sadnju ostalih kultura za biogoriva.

Vjetroparkovi
U ukupnoj proizvodnji energije u Hrvatskoj, obnovljivi izvori uzimaju mali postotak. Hrvatska u tom sektoru zaostaje za zemljama Europske unije, premda je vodeća u regiji. Imamo veći udio nego u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a u planu je povećanje udjela. Što se tiče Slovenije, njihova je ideja proširiti kapacitete Nuklearne elektrane Krško, koju ne možemo svrstati u kategoriju obnovljivih izvora energije, već eventualno alternativnih. Premda je dobivanje energije u nuklearkama ekološki prihvatljivije sa strane emisije štetnih plinova, druge opasnosti za okoliš su razlog što uloga te energije u Europskoj uniji još nije definirana.
Što se obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj tiče, dominantan način je dobivanje energije iz vjetroparkova, odnosno vjetroelektrana. Trenutno se između Jasenica i Kruševa gradi se treći vjetropark sa 40 vjetroturbina snage 59 megavata. Ovaj vjetropark, zvan Jasenice, bit će drugi vjetropark u Zadarskoj županiji nakon što je početkom 2005. puštena u rad prva vjetroelektrana na Pagu. Ona ima snagu 5,95 megavata koju proizvodi sedam generatora, a godišnja proizvodnja iznosi oko 15 milijuna kilovatsati struje.
Drugi vjetropark u Hrvatskoj pušten je u rad prošle godine. Nalazi se na lokaciji Krtolin, na brdu Trtru kod Šibenika. Taj vjetropark sa 14 vjetrogeneratora ukupne snage 11,2 megavata dvostruko je veći od paškog, a te dvije vjetroelektrane u Hrvatskoj ukupno raspolažu sa 21 vjetroturbinom ukupne snage 16,8 megavata. Dvije elektrane zajedno godišnje proizvedu 47 tisuća megavatsati struje. U Hrvatskoj je u plano gradnja i vjetroparka u dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iznad mjesta Ponikve na Pelješcu gradit će se vjetropark sa 17 vjetrogeneratora, ukupne snage 34 MW, a u planu je i izgradnja vjetroelektrane na području Splitsko-dalmatinske županije.

Skuplja struja
U daljnjem širenju udjela obnovljivih izvora energije veliku ulogu će opet, premda na nepopularan način, imati građani. Naime, svi kupci električne energije od 1. srpnja ove godine dodatno će izdvajati 0,89 lipa po kilovatsatu kao naknadu za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, što će za kućanstva značiti dodatnih 1,5 do 3 kune mjesečno na računima za struju. Rezultat je to i tri podzakonska akta kojima se reguliraju pitanja vezana za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a koje je donjela Vlada.
Tako je Uredbom o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora precizirano da bi do 2010. udio tih izvora (bez velikih hidroelektrana!) u Hrvatskoj trebao biti 5,8 posto. Uredbom o naknadama odlučeno je da će od početka srpnja 2007. svi kupci struje plaćati naknada od 0,89 lipa po kilovatsatu (KWh), a ona će postupno rasti do 2 lipe u 2010. godini.

Na dobrom putu
Samo u ovoj godini od te će se naknade, procjenjuje se, prikupiti oko 60 milijuna kuna. Ta će se svota dijeliti između svih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora. Najviše njih je, kako smo već rekli, iz vjetroelektrana, koje će u elektroenergetskom sustavu Hrvatske sudjelovati snagom od 360 MW, što je za deset MW više od udjela Krškog u našem elektroenergetskom sustavu.
Gledajući cjelokupnu situaciju u Hrvatskoj, sa zadovoljstvom možemo reći da smo, što se smanjenja emisije štetnih plinova tiče, na dobrom putu. Naravno, on je izuzetno dug i dojma smo da su neke stvari mogle biti napravljene bolje, brže i ranije, ali to je već tipična Hrvatska priča – razmišljamo o nečemu kad nas drugi (u ovom slučaju EU) pritisnu.
Unatoč tome, pred nama je puno posla, a najteži će biti onaj promjene cjelokupnog razmišljanja i načina života, počevši od veće svijesti o potrebi recikliranja i kad vas za to ne plate (plastična ambalaža se vraća kao luda, ali se papir rijetko baca u odgovarajuće kontejnere), većeg korištenja javnog prijevoza, pa do niza drugih stvari, od koje smo neke naveli u okviru. Vremena nemamo puno, ali svatko od vas može napraviti razliku!

IZDVOJENO:

Što vi možete učiniti
Već smo rekli da svatko od vas, dragi čitatelji, malim promjenama ponašanja možete puno učiniti u smanjenju emisije štetnih plinova te čuvanju naše planete. 50 stvari koje sami možete učiniti naći ćete na http://globalwarming-facts.info/50-tips.html, a mi donosimo samo neke od njih.

Reciklirajte!
Zamijenite obične žarulje štednima
Ne pretjerujete sa grijanjem stana zimi niti hlađenjem ljeti
Čistite ili redovito zamjenjujte filtere u svojim napama i klima
Kad nabavljate nove kućanske aparate, izaberite one koji štede energiju
Ne ostavljajte elektroničke uređaje na standbyju
Uvijek poklopite lonce dok kuhate - uštedjet ćete i vrijeme i energiju
Koristite stroj za pranje posuđa samo kad je pun
Posadite stablo

IZDVOJENO

Eko blogovi
U zadnjih godinu dana je tematika ekologije, obnovljivih izvora energije te emisije štetnih plinova češće je zastupljena u našim medijima i začudo, gotovo svi tekstovi na koje smo naišli su bili napisani kvalitetno. Međutim, premda je zastupljena češće nego ranije, još uvijek govorimo o jednom tekstu mjesečno. S druge strane, postoji i nekoliko odličnih blogova koji se, gotovo svakodnevno, bave ovom tematikom. Stoga usmjerite pretraživače na adrese www.bezkomentara.org, www.liby.info i http://radicalelement.info. Sva tri bloga donose odlične tekstove, kao i linkove na druge tekstove srodne tematike, kako kod nas tako i u inozemstvu. Dodajmo da je bloger BezKomentara prvi bloger koji se koncentrirao na energetske inicijative naših političara u nadolazećoj predizbornoj kampanji, što je hvalevrijedna stvar, s obzirom na to da smo uvjereni da takve stvari političari neće pričati narodu na skupovima, TV obraćanjima, jumbo plakatima i ostalim načina komuniciranja s javnosti koje nas, na žalost, uskoro očekuju svuda oko nas.

29 Nov 2007 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\