Inspired by Star Trek / Objavljeno u pcchip 125

Tehnologija s Enterprisea u stvarnom životu

Generacije ljudi već 39 godina žive uz serijal Zvjezdane staze i junaka Zvjezdane flote. Unatoč tome, malo ljudi zna koliko je tehnologija iz serije inspirirala znanstvenike da je prenesu iz fikcije u stvarnost.

Piše: Dražen Jurman

Zvjezdane staze, jedan od najpopularnijih TV serijala svih vremena, proteklog su mjeseca proslavile svoj 39. rođendan. U tom razdoblju franšiza je doživjela i uspone i padove, ali je ostavila neizbrisiv trag u svjetskoj kulturi i znanosti. Upravo su uspjeh ove serije i zahtjevi njenih fanova nagnali i NASA-u da prvi space shuttle nazove Enterprise, po legendarnom bordu Zvjezdane flote. Istraživanje svemira, tehnološki napredak, tolerancija i prijateljski odnosi među ljudima i rasama, utjecali su na generacije ljudi. Premda se radi o znanstveno fantastičnoj seriji, dobar dio uređaja i tehnologija iz serije ima svoju podlogu u fizici, astronomiji, nanotehnologiji i ostalim granama znanosti. Stoga i ne čudi da su istraživanja u Sjedinjenim državama pokazala da djeca koja prate Zvjezdane staze imaju puno veće znanje o fizici nego njihovi vršnjaci koji seriju ne prate. Štoviše, o fizici nauče više iz serije nego u školi. 

Komunikator i univerzalni prevoditelj

Međutim, djeca nisu jedini koji uče iz Zvjezdanih staza. Serijal je već godinama inspiracija znanstvenicima, koji pokušavaju prenijeti dio fikcije u stvarnost. Dosadašnji rezultati bili su vi više nego uspješni. Naime, brojne su tehnologije i uređaji koje koristimo u svakodnevnom životu a koje su inspirirane ovom serijom. Isto tako, još je veći broj tehnologija na kojima znanstvenici trenutno rade, a koje su također prvi put prezentirane u Zvjezdanim stazama.

Kada je Gene Rodenberry dizajnirao svoj Enterprise u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, opremio ga je nizom sitnica na koje danas možda i ne obraćamo pažnju, ali su za to vrijeme bile revolucionarne. Prva od njih su vrata koja se automatski otvaraju kada im priđemo. Danas standardni dio svih poslovnih zgrada, pa i gotovo svih dućana tada je bila novost. Danas je malo ljudi svjesno da je ta tehnologija upravo inspirirana Zvjezdanim stazama. Ista je stvar i sa komunikatorom. Preklopna spravica kojom su članovi posade komunicirali sa brodom na daljinu neodoljivo podsjeća na mobitel, kako izgledom tako i mogućnostima. Komunikator imao još nekoliko zanimljivih mogućnosti, koje su također danas dostupna u svakodnevnom životu. S jedne strane, signal komunikatora se koristi za lociranje njegovog vlasnika, što je danas ekvivalentno prijenosnim GPS uređajima. S druge pak strane komunikator služi kao univerzalni prevoditelj koji omogućava sporazumijevanje između različitih vrsta. To je i odgovor na često pitanje osoba koje nisu upoznate sa Zvjezdanim stazama a koje se čude kako to svi u svemiru govore engleski. Univerzalni prevoditelj iz svijeta Zvjezdanih staza u naše živote trude se dovesti znanstvenici sa IBM-ovog Research Centra u Yorktownu. Prvi ovakvi uređaji već i postoje na tržištu, svoju prvu primjenu imali su u sklopu akcije američke vojske u Afganistanu. IBM razvija i softver koji vrši semantičku analizu riječi, moguća značenja kombinira sa statističkim algoritmima i predstavlja najvjerojatnije značenje riječi. Tehnologija univerzalnog prevoditelja je komplicirana i zahtijevati će sigurno još nekoliko godina rada, ali sve je bliže vrijeme kada će stanovnici našeg planeta sporazumijevati jednostavno kao u Zvjezdanim stazama. Kada pričamo o sredstvima komunikacije u Zvjezdanim stazama, dodajmo i podatak da je komunikacijski uređaj iz Originalne serije koji je poručnica Uhura nosila u uhu (a za koga su povremeni pratitelji serije često mislili da je neki ukras) poslužio kao inspiracija za prve slušne aparate. 

You have the bridge

Upravljanje računalima pritiskom na ekran, touch screen tehnologija također je inspirirana Zvjezdanim stazama i njihovim računalom. Osim dodira, komunikacija sa računalom u seriji obavlja se i preko PADD, Personal acess display device, svojevrsne katice za sve. Takav uređaj danas nudi Philips, njihov iPronto upravo ima sve karakteristike PADD uređaja. Služi kao univerzalni daljinski upravljač za sve uređaja u stanu, preko njega možete surfati netom, koristiti ga za gledanje slika ili čitanje elektronskih knjiga. Za očekivati je da će iPronto, ili neki sličan uređaj biti dio svakog doma za tri do pet godina. Slična je stvar i sa dlanovnicima, koji je također sličan PADD-u. Štoviše, dizajner sučelja Palm operativnog sustava za dlanovnike Rob Haitani izjavio je da je dizajnirajući to sučelje 1993. bio inspiriran sučeljima na komandnom mostu Enterprisea. Istu inspiraciju koristio je i nekoliko godina kasnije, prilikom dizajniranja Palm Treo uređaja, kombinacije telefona i bežičnog dlanovnika.

Kada smo spomenuli komandni most Enterprisea, recimo da je njegov dizajn i funkcionalnost impresionirao američku vojsku. Uspoređujući sustav zapovijedanja Enterprisea sa postojećim komandnim sustavima u složenim vojnim operacijama, zaključili su da je legendarni bridge daleko funkcionalniji. Smještaj časnika i raspored ključnih konzola, te sustav zapovijedanja omogućava brzu analizu svih podataka i maksimalno skraćuje vrijeme potrebno za pravilnu reakciju. Stoga su u odlučili napraviti centar za zapovijedanje vojnim operacijama koji će biti identičan mostu Enterprisea. Premda ga javnost nikada nije vidjela, pretpostavlja se da postoji barem jedan takav centar koji je u funkciji danas, a na Internetu se mogu naći informacije da je izgledom gotovo identičan mostu kapetana Zvjezdane flote. Priče i nagađanja idu toliko daleko da se tvrdi da ima identični drveni luk kao most Enterprisea D, a identične su i boje tepiha i fotelja. 

Medicina Zvjezdanih staza

Komandni most Enterprisea nije jedini dio broda čiji se elementi koriste u stvarnom životu. Puno veću primjenu ima bolnica, sick bay. Dr. McCoy iz originalne serije se oslanjao na podatke sa posebnih monitora iznad bolničkog ležaja, koji su prikazivali vitalne znakove pacijenata. Takav uređaj u šezdesetim godinama u bolnicama još nije postojao, ali je kroz nekoliko godina, nakon što su uviđene njegove prednosti, postao standardni dio bolničke sobe. Hiposprej, injekcija bez igle koja ubrizgava lijek pod talkom direktno u kožu također je produkt mašte tvorca serije. Uređaj je patentiran prije desetak godina, a danas se, osim u bolnicama, koristi i pri ubrizgavanju inzulina osobama sa šećernom bolesti. Osim uređajima, Zvjezdane staze inspirirale su medicinske znanstvenike i nekim načinima liječenja iz serije. Jedan od njih trebao bi dovesti do revolucije i u medicini, ako se ostvari. Radi se o stvaranju sintetičkog antigena, koji bi uništavao viruse i bakterije na nivou gena, a stvarao bi se za svaki virus posebno. Puno se očekuje i od nanotehnologije i nanobota, minijaturnim, kompjuterski upravljanim sondama, veličine milijuntog dijela milimetra. Nanoboti bi se kretali ljudskim tijelom kroz krvne žile, a bili bi programirani da traže i odmah liječe sve anomalije. Premda je ljubiteljima Zvjezdanih staza na priču o nanobotima u tijelu prva asocijacija zloglasni Borg, nadamo se da će njihova primjena ipak biti humanija. Slična tehnologija se već koristi. Radi se o chipovima ugrađenim u tijelo, koji sadrže sve relevantne informacije potrebne vašem liječniku – od osobnih podataka, svih do sada preboljenih bolesti, sve ono na što ste alergični, lijekovi koji trenutno koristite itd. Na tržištu je već VeriChip, koji se u SAD-u može ugraditi za malu svotu dolara.

Beam me up, Scotty!

Jedna od najpoznatijih rečenica iz serijala je ona iz međunaslova, Beam me up, Scotty. Koristio ju je kapetan Kirk kada je tražio «prijevoz» teleportacijom, jednom od najfascinantnijih tehnologija iz Zvjezdanih staza. Teleportacija je prijenos materije njenim rastavljanjem na osnovne čestice na jednom mjestu i ponovnim sastavljanjem na drugom. Premda su neki vodeći umovi naše planete, poput Einsteina tvrdili da je teleportacija nemoguća, ona je 1997. godine izvedena. Istina, radilo se o teleportaciji fotona na udaljenost od jednog metra, ali i to je početak. Nastavak se dogodio 17 lipnja 2002., teleportiranjem laserske zrake, koju je izveo tim australskog Nacionalnog sveučilišta pod vodstvom 34-godišnjeg fizičara Ping Koj Lama. Treba reći da ova teleportacija nije identična onoj iz Zvjezdanih staza, jer se njom original uništava dok je teleportirani objekt identična replika. Za teleportaciju čovjeka na Star Trek način trebalo bi napraviti stroj koji bi mogao analizirati i potom usmjeriti nebrojene milijarde atoma koji sačinjavaju ljudsko tijelo. Za teleportaciju samo jednog atoma, prema optimističnim predviđanjima, trebat će još barem pet godina rada, a nakon toga, ovisno o rezultatima i napretku tehnologije, barem 50 godina za teleportiranje čvrstih predmeta. Najveći stručnjak na području teleportacije, dr. Ping Koj Lam, u izjavi za pc chip rekao nam je da ni približno ne može procijeniti kada bi se teleportacija čovjeka mogla ostvariti.

Warp five. Engage!

Istraživanje svemira je zaista fascinantno, ali jedan od najvećih problema koji čovječanstvo trenutno koči u njegovom ostvarenju je način kako putovati svemirom. U Zvjezdanim stazama je to jednostavno, jer im je na raspolaganju warp pogon, koji se zasniva na kontinuiranom iskrivljavanju prostora oko broda, što mu omogućuje kretanje brzinama većim od brzine svjetlosti. Kao izvor energije koristi se reakcija materije i antimaterije, koja se regulira kristalima dilitija, a koja oslobađa ogromnu energiju kojom se onda napajaju warp zavojnice u točno određenom slijedu akcija. Što je taj slijed brži i energija veća, warp faktor brzine broda biti veći. Premda se u Zvjezdanim stazama koristi izmišljeni element dilitij za kontroliranje reakcije materije i antimaterije, warp pogon je danas najvjerojatniji način na koji će čovjek probiti brzinu svjetlosti. Jedan od vodećih svjetskih znanstvenika, dr. Stephen Hawking vidi budućnost našeg istraživanja svemira upravo u warp tehnologiji iz Zvjezdanih staza. Za vrijeme snimanja jedne epizode u kojoj je gostovao, upitan što misli o warp tehnologiji samo se nasmijao i rekao: «Radim na tome». Premda su mnogi skeptični prema tome, mi se uzdamo u staro pravilo koje kaže da kada neki uvaženi znanstvenik izjavi kako je nešto moguće, gotovo sigurno je u pravu, ali kada kaže da je nemoguće, vrlo je vjerojatno da se vara.

Putovanje se nastavlja

Tehnologije i uređaji prvotno zamišljeni u Zvjezdanim stazama a danas dostupni u pravom svijetu koje smo opisali u ovom tekstu su samo one najpoznatije. Njih je puno više nego što vjerojatno znaju i najzagriženiji fanovi serije. Izdvajamo još samo neke, poput inteligentnih senzorskih mreža, koje su već u testiranju u Americi i Kanadi. Jedan od ovakvih sustava se koristi u Okanagan Valleyju, u kome senzori u vinogradima javljaju promjene temperature i ostale informacije bitne za vinogradare. Inteligentne senzorske mreže viđene su mnogo puta u Zvjezdanim stazama, i to u najrazličitijim primjenama, od kontrole vremena, kakvoće mora, do otkrivanje skrivenim romulanskih brodova. Bionuralna mreža koja je sastavni dio računalnog sustava Voyagera je također na dobrom putu da zaživi u stvarnom životu, jer znanstvenici već rade na stvaranju bioračunala, koje umjesto elektrona i procesora koristi impulse koji prolaze kroz neuronsku mrežu, po sličnom principu kako radi živčani sustav i mozak u čovjeka. Štoviše, danas već postoje neke organske materije mogu koristiti za poboljšanje karakteristika postojećih računala, a napravljen je i prototip bio-neuronskog memorijskog sustava, koji koristi digitalne osobine molekule proteina bakteriorodopsina.

Budućnost obrazovanja mnogi vide u h-learningu, korištenju holograma koji bi stvarao simulacije slične stvarnom životu. One opremaju pojedinca s konkretnim znanjem koje će u stvarnom životu mnogo bolje iskoristiti od teorije. Premda hologrami nisu stvoreni u Zvjezdanim stazama, nigdje nisu toliko dobro objašnjeni i toliko korišteni kao u toj seriji. Ista je stvar i sa androdima, na čiji spomen se mnogi ljudi danas odmah sjete legendarnog Date. Upravo je takav android ideal mnogim znanstvenicima čija je misija stvoriti robota koji će biti u stanju pomagati ljudima u tolikoj mjeri da će mnoge obitelji uz kućnog nabaviti i jednog androidnog ljubimca. Procjene Ujedinjenih naroda govore da će se oko 2030. godine starija populacija gotovo udvostručiti, što će dovesti do manjka kvalificiranog osoblja koji će se o njima brinuti. Stoga se svake godine sa nestrpljenjem očekuje proljeće i izložba Robodex, na kojoj se prezentiraju novi roboti, ali i pokazuje evolucija modela od kojih se trenutno najviše očekuje. Radi se prvenstveno o proizvodu njemačkog instituta Fraunhofer, Care-O-Botu, Hondinom Asimu, te Sonyijevom SDR4-X II robotu, poznatijem pod imenom Qrio.

U svojih 39 godina postojanja Zvjezdane staze su zaista promijenile svijet. Ova je franšiza iznjedrila nekoliko serijala, prvu, originalnu, zatim sljedeću generaciju, Deep Space 9 i Voyager, do zadnjeg serijala Enterprise, a snimljeno je i deset filmova. Premda smo još uvijek daleko od idealiziranog svijeta iz ovog serijala, Zvjezdane staze ipak su nam donijele puno zabave, edukacije ali i inspiracije za tehnologiju koja svijet čini boljim. A sada nam donosi i čekanje novog, jedanaestog filma. Premda se trenutno radi na prvim idejama za scenarij, sigurno je da se putovanje nastavlja.


Fizika Zvjezdanih staza 

Fizika Zvjezdanih staza fantastična je knjiga koja razmatra razne tehnologije koje susrećemo u seriji: holodek, warp pogon, uređaj za prikrivanje, replikatore, ali i mnogo više. Nadahnuta Zvjezdanim stazama, objašnjava i mnoge pojmove suvremene fizike, osobito astronomije, poput zakrivljenosti svemira, crvotočine, brzine svjetlosti i tako dalje. Njen autor je Lawrence M. Krauss, američki profesor fizike i astronomije, a predgovor je napisao nitko drugi neko slavni Stephen Hawking. Vedar ton knjige, kojim pojašnjava i najsloženije zamisli astrofizike, čini ovu knjigu "nezaobilaznim priručnikom za sve ljubitelje serije Zvjezdane staze", kako kaže Washington Post, te fascinantnim štivom za sve uzraste. U knjigu je uvršteno i deset najvećih znanstvenih promašaja u Zvjezdanim stazama, po izboru fizičara, nobelovaca i trekera, kojima preporučujemo obavezno kupovanje knjige.

 


Iz svemira na zemlju

Zvjezdane staze nisu jedina svemirska avantura koja je rezultirala mnogim znanstvenim i tehnološkim otkrićima koji nam olakšavaju život. Ista je stvar i sa svemirski programom. Naime, ne postoji područje ljudskog života i djelovanja u kome nećete naći bar jedan tzv. spinoff, nusprodukt svemirskog istraživanja, a nije rijetkost da jedno od istraživanja u svemirskom programu ima primjene na više područja. Tako danas imamo oko 30-ak tisuća različitih uređaja i tehnologija koje koristimo svakodnevno, a da nismo svjesni da su nusprodukt istraživanja svemira. Računalni miša i joystick, LCD monitori, serija satelita koja je počela sa Communications Technology Satellite uređajem lansiranim 1976., a koja je bila temelj satelitskih televizijskih prijenosa, mobilne i satelitske telefonije, prognoze vremena, GPS sustava i tako dalje, sve je to nusprodukt istraživanja svemira. Nabrajanje još samo malog dijela nusprodukata uzelo bi, ili bolje rečeno uzelo je cijeli tekst, koji je izašao u revijalnom izdanju pc chipa OFF prošlog ljeta.  


Podržite Star Trek u Hrvatskoj

Domaćim fanovima serije Zvjezdane staze njen 39. rođendan nije donio puno razloga za slavlje. Serija Enterprise koja se trenutno prikazuje na državnoj dalekovidnici se bližu kraju, a i nema posebno dobar tretman kod glavnih i odgovornih. Naime, serija nema svoj stabilan termin, već se sa programa često «skida» zbog drugih emisija. Da stvar bude još i gora, ako epizode nema u redovnom programu, jedini način da je pogledate je da imate HRT Plus program, ili da zaboravite na spavanje u noći sa nedjelje na ponedjeljak i pogledate reprize tjednih epizoda koje obično počinju dobrano iza ponoći a traju do ranih jutarnjih sati. Ne treba reći koliko to izluđuje fanove, i to ne samo one zagrižene. Na žalost, problem termina Zvjezdanih staza nije novi, ljubitelji serije susreću se s njim od početka emitiranja serijala, a njihovi napori za stabiliziranjem termina nisu urodili plodom. Vjerojatno ni Spock i Data udruženim snagama ne bi mogli otkriti misteriju koji kriteriji stavljaju seriju sa odavno ugašenom zvijezdom borilačkih vještina i očajnih pjevačkih sposobnosti u bolji televizijski termin od serije za koju istraživanja već godinama pokazuju da je jedna od najedukativnijih TV serija uopće.

Stoga je uredništvo Star Trek Centra, prve Internet stranice posvećene Zvjezdanim stazama u Hrvatskoj, krenulo u akciju kojom traži otkup nove, kvalitetne SF serije, poput StarGatea, Farscapea, Battlestar Galactice ili Babylona 5, ili pak repriziranja Zvjezdanih staza u stabilnom terminu. Za više informacija o akciji, koju su podržale i ostale hrvatske SF stranice, posjetite redizajnirane stranice Star Trek Centra na adresi http://startrek.sfcentar.com. 

^ vrh ^

// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\