Povijest elektronske glazbe
Statistike kažu da mnogi od Vas do moje stranice dolaze pretragom ključnih riječi "elektronska glazba". Upravo je to bio naziv teme broja koju smo obradili u pc chipu za listopad, a u sklopu koje sam napisao i tekst o povijesti elektronske glazbe, kao mali pogled u prošlost, da se podsjetimo kako je bilo, modernim glazbenim rječnikom rečeno, back in the days.
Pogledamo li u povijest digitalne glazbe, priča počinje još polovinom 19. stoljeća, kada su francuski znanstvenici izumili fonoautogram, spravu koja je mogla snimati zvuk na rotirajućim cilindrima. Nešto kasnije, 1877. godine, 06. prosinca, Thomas Edison je prvi puta snimio ljudski glas, recitaciju Mary Had a little lamb, na svom cilindričnom fonogram. Premda to ne zvuči kao nešto što ima velike veze s digitalnom glazbom, taj trenutak u povijesti je početak glazbene industrije uopće. Premda su mnogi prije Edisona probali snimiti glas ili pjesmu, Edisonov fonogram, koji je snimao na podlogu od kositra, prvi je uređaj na kojem je to uspjelo. Nakon Edisonovog, svijet su ugledali i drugi instrumenti koje bi mogli povezati s digitalnom glazbom, jer su u sebi imali neke elektromehaničke komponente.
Jedan takav bio je teleharmonium ili telharmonium, kojeg je razvio Thaddeus Cahill 1897. godine, a koji je imao puno potencijala. Međutim, nikad nije bio populariziran u javnosti zbog jedne "sitnice" - naime, bio je težak sedam tona i veličine kombija. Kao prvi "pravi" elektronički instrument smatra se theremin, koji je izumio profesor Leon Theremin oko 1920. godine.

Prvi DJ-i
Već tada se uz glazbu počeo vezati pojam DJ-a (DJ ili disc jockey), osobe koja je zadužena za izbor i puštanje glazbe, pretežno u klubu, ali i na ostalim eventima , kao i u medijima (za DJ-e koji rade na radiju često se koristi pojam radio jockey, dok je za one televizijske česti izraz i video jockey). Tako je na Božić, davne 1906. godine, Reginald Fessenden iz Kanade, testirajući novi opremu, poslao u eter ljudski glas. Signal je uhvatio brod na Atlantiku, a Largo iz Hundelove opere Xerxes bila je prva stvar u eteru. Tako je Fesseden postao prvi svjetski DJ, premda mu to nije bila namjera. Kao zabavljači publike, DJ-i se prvi put pojavljuju u Drugom svjetskom ratu, kada su bili zaduženi za zabavu vojnih trupa. Početkom 50-ih godina svijet su ugledale prve singlice, odnosno 45 RPM (rounds per minute, mjera za brzinu gramofonskih ploča) 7-inčne gramofonske ploče, koje su bile detonator razvoja i popularnosti gramofonske, a time i glazbene industrije. U zadnjih 20-ak godina, DJ-i su postali neizostavan pojam koji se veže uz digitalnu glazbu, s obzirom na to da su upravo oni najzaslužniji za njenu svjetsku popularizaciju. Pomalo paradoksalno zvuči da ti pioniri digitalne glazbe još uvijek najviše cijene upravo gramofonske ploče, koje su analogni nosači zvuka. Stari dobri 12-inčni maksi singlovi još su uvijek prvi, a većini kvalitetnih DJa i jedini izbor nosača zvuka s kojih sviraju glazbu. S druge strane, digitalna glazba i MP3 format otvaraju i jednu novu dimenziju posla DJ-a. Naime, danas kada je gotovo sva glazba jednako dostupna svima (12 inčni singl košta između 15 i 20 eura, a pjesma u MP3 formatu 1 do 2 eura), najbolje se može vidjeti tko ima pravo nositi titulu DJa, a tko taj naziv koristi samo da bi privukao poglede i pažnju suprotnog spola.

(R)evolucija glazbe
Povijest digitalne glazbe slična je zapravo konceptu naše teme broja. Ona se prvo razvijala kroz hardver, a kasnije, od devedesetih, kroz softver. Naravno, najveće zasluge imaju mnogi glazbenici koji su taj tehnološki napredak u praksi pretvarali u umjetnost. I tu leži odgovor na jednu od najžešćih debata današnjice u glazbi – je li zapravo digitalna ili elektronska glazba zaista glazba i umjetnost? Odgovor je jednostavan – da. Mnogi protivnici tog odgovora će reći da je lako raditi glazbu na računalima i da to može svako, za razliku od, recimo, sviranja gitare, ali ostaje činjenica da gotovo svi od pobornika takvog razmišljanja ne bi mogli niti pravilno spojiti opremu u digitalnom studiju, a kamoli raditi glazbu. Glazba i umjetnost generalno su produkt ljudske kreativnosti, bez obzira na to na koji se način ili u kojem glazbenom stilu ona izražava. Uostalom, upravo su komponente digitalne glazbe promijenile rock glazbu. Tako je 1964. doktor Robert Moog razvio i pustio u prodaju prvi sintesajzer, poznat i kao Moog-Synthesizer, što neki povjesničari simbolično vode kao početak revolucije u glazbi. Nekoliko godina kasnije, 1971., taj je instrument bio sastavni dio pjesama na albumima poznatih bandova poput The Chemical Brothers, The Orb, Kraftwerk, Nine Inch Nails, a na jednom od najboljih albuma svih vremena, Dark side of the moon, Pink Floydi su kombinirali tradicionalne instrumente s VCS3 sintesajzerima.

First days of disco
U to vrijem počinje i razvoj novih, takozvanih modernih glazbenih pravaca. Krajem 60-ih se pojavljuje se Dub, glazbeni pravac koji karakterizira mijenjanje postojeće pjesme na način da se pojačavaju ili naglašavaju bas dionice, uz dodavanje brojnih efekata u originalnu pjesmu, poput eha, scratcha, novih dionica i/ili instrumenata, pa čak i vokala. Porijeklo Dub glazbe je s Jamajke, a s vremenom se udomaćila u Americi, gdje je utjecala na pojavu i razvoj rap glazbe. Inače, u originalnoj Dub glazbi pojam DJ-a označava osobu koja u pjesmi dodaje vlastite vokale, pjeva ili rapa prema trenutnom raspoloženju i inspiraciji, tzv. freestyle, dok se za izbor podloga brine Selector. U rap glazbi je Selector zapravo DJ, dok se "pjevač" naziva MC ili Master of Ceremony.
Početak sedamdesetih donosi novu revoluciju. Technics predstavlja svoj SL-1200 gramofon, koji je, zajedno s nasljednikom SL-1210 MK2 još uvijek simbol elektronske glazbe. U to vrijeme pojavljuju se i još neke ključne osobe ove svene, poput Giorgia Morodera, koji postaje pionir elektronske disco glazbe, te prvog elektronskog banda, Kraftwerka, koji osnivaju Ralf Hutter i Florian Schneider.

Rave on!
Razvoj novih stilova iz sedamdesetih se prenio i u osamdesete, godine u kojima se pojavio house, najutjecajniji stil elektronske glazbe uopće. Osnivačem (founder) se smatra Frankie Knuckles, koji je u legendarnom klubu Warehouse u Chicagu počeo miksati različite stilove glazbe, prvenstveno soul i disco, dodajući različite samplove i koristeći drum mašinu, kombinirajući sve to u jedan zarazan plesni zvuk. Njegov kolega Marshal Jefferson, kum (The godfather) house glazbe dodao joj je i klavirske dionice, čime je kombinirao zvukove glazbe iz tradicionalnih instrumenata s elektronskom glazbom, što je jedna od značajki house glazbe i dan danas.
Od tada kreće i razvoj brojnih drugih stilova glazbe, čiji su osnivači i pioniri legende u glazbenim krugovima i danas. Sredinom osamdesetih Afrika Bambaata pokreće electro stil, DJ-i, prije svih GrandMaster Flash uvode u glazbu i scratching, Technicsovi gramofoni su "must have" svakog DJ-a, a pojavljuju se i sampleri (Akai) i ritam i drum mašine (Roland). Zvukove koje su proizvodili ti uređaji neki su DJ-i počeli kombinirati sa houseom, pa se polako stvarala i nova vrsta (ili podvrsta?), acid house, koji je posebno bio popularan u Europi. Simbol te glazbe inače je popularno smajli. Iz acida se razvio i tehno i rave scena, koja je obilježila devedeset godine prošlog stoljeća. Rave je bio konačni produkt evolucije elektronike u glazbi, "prirodnih" zvukova gotovo da i nije bilo, a intimne atmosfere house partyja zamijenili su golemi rave spektakli sa tisućama posjetitelja.

Deep sounds
Novo, 21. stoljeće donijelo je daljnju popularizaciju elektronske glazbe, te sve veći povratak čistom house zvuku, bez obzira na to koliko su tehno i ostali stilovi još uvijek popularni. Uz "čisti" house, sve veću popularnost dobiva i deep house, sporiji i topliji zvuk, koji podjednako koristi elektroniku i prirodne instrumente te puno vokala, i takozvani Lounge, kojeg uz nabrojeno karakterizira i pomalo orijentalni (pri)zvuk. Predstavnici Deep house su poznati DJ-i i producenti kao Larry Heard, "Little Louie" Vega i Miguel Migs, te grupe i umjetnici poput Blue Six, Gaelle, Lise Shaw i sličnih, te izdavačkih kuća kao što su MAW Records i Naked Music. Jedna od posebnih karakteristika deep house glazbe je čvrsta i gusta isprepletenost američkih i europskih stilova, zvukova, grupa i umjetnika, pa se sa pravom ovaj stil može zvati svjetskim zvukom (world sound). Lounge glazba je pak potekla iz popularnog Cafea del Mar na Ibizi, a trend su slijedili elitni europski klubovi, prije svega oni u Parizu, poput Man Raya, Alcazara i Hotela Costes, koji su i danas simboli ne samo loungea kao glazbe, već i stila života. A ako ste slučajno pomislili da smo zaboravili Budha Bar, nismo. Naime, premda je počeo kao lounge bar, Budha je odavno izgubio svoj image i klijentelu i danas je samo turistička atrakcija, koji "pravi" loungeri izbjegavaju u širokom krugu.
Ovim "povijesnim" pregledom pokušali smo vam približiti utjecaj digitalne (elektronske) glazbe na povijest cijele glazbe, te vam donijeti priču o tome kako je sve počelo i kako se razvijalo. Ako želite osjetiti dio te atmosfere, preporučamo da poslušate radove glazbenika koje smo spomenuli u ovom tekstu, ali i da posjetite house community na stranicama www.deephousepage.com, na kojima ćete naći i vrlo rijetke, stare mikseve, koje možete poslušati online ili pak downlaodati na računalo. Naći ćete i galerije rijetkih, starih flyera i plakata, te veliku kolekciju biografija, intervjua i priča o DJ zvijezdama kroz 90-e godine prošlog stoljeća, što bi vam sve mogla biti odlična inspiracija da se, uz ovu temu broja, bacite u glazbene vode.

IZDVOJENO:
Vremeplov

1877. Thomas Edison snimio ljudski glas

1895. Masovna proizvodnja fonograma

1906. Prvi gramofon (Viktor)

1920. Prvi pravi elektronički instrument Theremin

1939. Izum magnetske trake

1956. Bebe i Loius Barron stvaraju prvi elektronski soundtrack za film Forbidden Planet

1964. Robert Moog razvio Moog-Synthesizer, kasnije i Mini-Moog

1971. Mini-Moog mijenja glazbenu industriju, koriste ga grupe poput The Chemical Brothers, The Orb, Kraftwerk, Han Hammer, Nine Inch Nails i ostali. Prva elektronska pjesma na broju 1 top listi, Popcorn od Hot Butter

1973. Pink Floydi izdaju Dark Side of the moon

1975. Pioniri elektronike, Kraftwerk izdaju Autobahn

1976. Jean-Michel Jarre izdaje Oxygéne, ploča prodana u osam milijuna primjeraka

1977. – 1981. Razvoj stilova elektro i elektro pop, ključni predstavnici Giorgio Moroder, Arthur Baker, Gary Numan, Human League, Tangerine Dream, Mike Oldfield, J.M. Jarre i ostali

1980. - 1990. - Sve popularnije korištenje elektroničkih instrumenata, ključne figure Ultravox, Gary Numan, The Human League, Landscape, Visage, Heaven 17, Eurythmics, John Foxx, Orchestral Manoeuvres in the Dark, Norman Iceberg, Yazoo, The Art of Noise, Yello, Depeche Mode, New Order

1981. Prva upotreba samplera u glazbi (Afrika Bambaataa)

1982. Komercijalna prodaja malih Casio sintesajzera zaluđuje svijet, predstavljen CD format

1983. Pojava MIDI-ja (Musical Instrumental Digital Interface)
 
1984. Prve pjesme producirane na C64 i posebno popularnom Atari ST računalu.

1998. Prodano više CD-a od LP ploča

1991. Pojava prvih glazbenih softvera za računala

1992. – 1995. Godine tehna (zvjezdani trenuci DJ-a poput Sven Vätha i Westbama) i electra (Pet Shop Boys, Yazoo, Snap, Inner City, Goldie, Pashey)

1996. Godina Electronic Dancepopa (Scooter, Prodigy), Italodisca (Fargetta, Corona, Preziosso, Gigi D'Agostino) te DreamHousa (Robert Miles)

1998. Boom MP3 formata, glazba dostupna na Internetu, prva masovna ludnica za jednim prijenosnim MP3 playerom Rio PMP300 (drugi prijenosni MP3 palyer na tržištu uopće)

1999. - 2003. Peer-To-Peer mreže, dominacija tehna i polagano zasićenje scene

2001. Apple predstavio iPod

2003. Širenje popularnosti deep house i lounge glazbe. Na proslavi 100. broja pc chipa DJ Badass prvi put u Hrvatskoj mixao na dva iPoda

2004. Badass te Eddie i Dus, hrvatske DJ zvijezde koje postaju popularne u svijetu

2005. MySpace postaje web središte na kome DJ-i prezentiraju svoju glazbu

2006. Boom legalne distribucije glazbe preko Interneta

hr.digg|prijavi
06 Nov 2006 by DeeJay
3 comments

by Zna se a nije HDZ @ 12 Nov 2006 03:26 pm
01.02.1996 prvo izdanje emisije DJ TimE na Radio Šibeniku
Pa si to zaboravio????

by svjetlana @ 28 Apr 2007 07:59 pm
baš mi je ovaj vremeplov trebao...
puno ti hvala! smile

by vocal house @ 14 Apr 2008 07:20 pm
tongue
svaka čast majstore smile smile

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\