Javne usluge na Internetu: Vodeći u regiji, daleko od Europe
Do kraja 2006. godine u Hrvatskoj je građanima na Internetu bilo dostupno nešto više od 46 posto javnih usluga, a poslovnim subjektima više od 60 posto javnih usluga. Rezultati pokazuju napredak, premda u praski stvari i nisu tako sjajne.

Da bi ispunila svoj strateški cilj dostizanja gospodarstva i društva znanja, Hrvatska se čim više mora osloniti na moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije, kako u svakodnevnom životu, tako i, još važnije, poslovanju. Jedan od načina mjerenja uspješnosti puta prema društvu i gospodarstvu znanja je i dostupnost javnih usluga na Internetu.
Da je to zaista tako, dovoljno je pogledati komparativne podatke. Naime, europske države koje imaju najveću dostupnost javnih usluga na Internetu - Austrija (95 posto), Švedska (90 posto), Norveška (90 posto) i Velika Britanija (89 posto), zemlje su s najvećim gospodarskim razvojem, ali i su također vodeće u penetraciji širokopojasnog Interneta te udjelu elektroničkog poslovanja u ukupnom gospodarstvu države. Osim toga, treba napomenuti da je u tim državama ne samo visoki postotak dostupnosti javnih usluga na Internetu, već je visok i stupanj korištenja istih.

Kako bi što kvalitetnije pratili dostupnost javnih usluga, Središnji državni ured za e-Hrvatsku već tri godine od konzultantske kuće T&MC naručuje istraživanje o njima. Prema posljednjem, u 2006. godini građanima je tako bilo dostupno na Internetu nešto više od 46 posto javnih usluga, a poslovnim subjektima više od 60 posto javnih usluga. Ipak, hrvatski su rezultati u odnosu na Europu, generalno gledajući, slabi. Naime, 28 članica Europske unije u prosjeku postižu 75 posto dostupnosti javnih usluga dok u Hrvatskoj taj podatak iznosi nešto više od 50 posto. Hrvatska je, treba napomenuti, u ovom području vodeća u regiji, ali smo još uvijek daleko od Europe.
Studija o dostupnosti javnih usluga na Internetu promatrala je dva segmenta – usluge za građane i usluge za poslovne subjekte. Što se tiče područja usluga za građane, analizirani su porez na dohodak, traženje posla, socijalne naknade, osobni dokumenti, registracija vozila, građevna dozvola, prijave policiji, javne knjižnice, izvodi iz državnih matica, upisi na studij, boravište i prebivalište i zdravstvene usluge. U dijelu poslovnih subjekata promatrane su sljedeće usluge - socijalno osiguranje zaposlenika, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, registracija poslovnog subjekta, razvrstavanje poslovnih subjekata, carinska prijava, zaštita okoliša i javna nabava.

Za svaku od navedenih 20 usluga definirane su različite razine
informatiziranosti koje se mjere brojkama na skali od nula (0) do četiri (4), pri čemu nula znači da nema informatizacije, dok razina četiri označava da je cijela usluga dostupna na mreži.
Sami rezultati su grupirani u četiri klastera - klaster stvaranja
dohotka, klaster registracija, klaster dozvola i klaster povrata.

Problem ovako grupiranih rezultata je u tome što samo otkrivaju stupanj dostupnosti javnih usluga u klasteru, ali ne i stupanj informatiziranosti. Tako su na primjer, u klaster stvaranja dohotka (obuhvaća usluge poput prijave poreza, usluge carinske prijave te usluge socijalnog osiguranja zaposlenika), usluge prijavljivanja poreza na dobit i dohodak te socijalno osiguranje zaposlenika prisutne su sa 50 posto, dok je carinska prijava dostupna sa 75 posto. Uslugu prijavljivanja poreza na dodanu vrijednost moguće je u potpunosti obaviti putem Interneta. Prema tome, zaključujemo da su u ovom klasteru sve navedene usluge informatizirane, ali nedostaje podatak o tome na kojoj razini! Taj bi podatak, uz postotak dostupnosti, dao puno jasniju sliku o pravom stanju stvari, ali i o koracima koje treba napraviti.

U sklopu Studije o dostupnosti javnih usluga na Internetu navedene su i nove javne usluge predstavljene u Hrvatskoj u zadnjih godinu dana. Tako se ističe Porezna uprava Ministarstva financija s projektom e-Porezna i elektroničkom prijavom PDV-a, zatim Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s elektroničkom uslugom prijave na obvezno mirovinsko osiguranje (e-Prijave), dakle usluge u sklopu projekta Hitro.hr. Upravo je Hitro.hr jedan od razloga zašto je postotak dostupnosti javnih usluga u Hrvatskoj ove godine prilično skočio u odnosu na proteklu. Ipak, unatoč vidljivim pozitivnim pomacima, još je puno problema na putu prema ne samo postotku dostupnosti javnih usluga na razini zemalja zapadne Europe, već i prema stupnju korištenosti i jednostavnosti istih.

Naime, koliko god stvari na papiru i u propagandi izgledale dobre, u praksi je još uvijek puno problema u njihovom korištenju. Jedan od problema je međusobna nekompatibilnost, jer su servisi rađeni na različitim platformama, a za svaki se pak treba prijaviti na papirnatim obrascima.
Prema iskustvima poduzetnika u Hrvatskoj, najbolji su se pokazale usluge FINA-e (e-regos i predaja statističkih izvješća) te usluge porezne uprave. Ipak, usluge porezne uprave nisu u potpunosti automatizirane sa njihove strane, jer podaci koje korisnici unesu preko Interneta ipak zahtijevaju ručna intervencija operatera na strani Porezne uprave. Usluga e-mirovinsko, na primjer, radi s ograničenim brojem verzijama apliakcije Acrobat Readera, također zahtijevaju ručnu obradu sa njihove strane, dok su im neke mogućnosti ograničene, prije svih ona o registraciji zaposlenika koji nikada prije nigdje nije radio – za njegovu prijavu je još uvijek potrebno osobno doći u ured Porezne uprave. Prema tome, Hrvatska po dostupnosti javnih usluga ide naprijed, ali još nas uvijek čeka puno posla. Koliko smo ga odradili u 2007. godini, još ne znamo, premda smo to očekivali krajem prvog kvartala tekuće godine.
Objavljeno u magazinu Banka.

29 May 2008 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews

Starije tekstove iz rubrike Razno, pisane 2005. godine i ranije možete naći u arhivi.


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\