Svemir 2005: Godina velikih otkrića
ITtainment: Svemir u 2005.

Godina velikih otkrića

Premda se od protekle 2005. godine puno očekivalo u području istraživanja i osvajanja svemira, stvari nisu išle po predviđanjima. To se pogotovo odnosi na dio osvajanja, ali ga zato istraživanje kompenzira. Donosimo svemirsku retrospektivu protekle godine.

Piše: Dražen Jurman
Objavljeno u pcchip 128, siječanj 2006.


Kada smo prije nešto manje od godine dana u pc chipu donijeli pregled istraživanja svemira u 2004. godini, pisali smo kako će 2005. godina biti ključna za daljnje istraživanje i osvajanje svemira. Prvi dio našeg predviđanja u potpunosti se ispunio, dok je drugi dio ipak bio razočaravajući. Glavni razlog za to su problemi Return To Flight misije američke svemirske agencije NASA, jer je shuttle Discovery upao u probleme koji su prijetili ponavljanju katastrofe Columbie. Srećom, ovaj put je sve prošlo u redu.

Problemi za shuttle
Komad izolacijske pjene sa unutarnjeg rezervoara rakete koja nosi shuttle u svemir odvojio se i udario u krilu Columbije. To je dovelo do proboja keramičkog štita, koji izolira i štiti letjelicu od topline prilikom ulaska u atmosferu prilikom slijetanja. Pregrijavanje je dovelo do raspada trupa shuttlea 01. veljače 2003. iznad Teksasa. Nakon skoro godinu i pol dana NASA se vratila u svemir, misijom Return To Flight. Shuttle Discovery je za vrijeme svoje 12-dnevne misije trebao opskrbiti Međunarodno svemirsku postaju hranom i opremom, popraviti žiroskope koji drže stanicu u stabilnoj orbiti, ali i trebali testirati niz izmjena koje su napravljene na letjelicama nakon propasti Columbije. Ipak, ono zbog čega su izmjene napravljene, zaštita toplinskog štita, nije postignuto, pa je komad izolacijske pjene, istina manji od onoga koji je prouzročio katastrofu Columbije, ipak odvojio i udario u shuttle. Premda je detaljno ispitivanje sa Zemlje, iz svemira i iz samog shuttlea, robotskom rukom, pokazalo da oštećenje nije opasno, stručnjake je zabrinuo komad izolacijske trake koji je provirio iz zaštitnih pločica. Stoga su se odlučili za radikalni korak – popravak letjelice u svemiru, pa se Stephen Robinson spustio na robotskoj ruci ispod letjelice kako bi izvukao dvije izolacijske trake za koje su tehničari sa Zemlje mislili da bi mogli izazvati pregrijavanje prilikom povratka u atmosferu. Popravak i slijetanje prošli su bez problema, koji su se pojavili nakon što se smanjila euforija uspješno obavljene misije. Problemi leže u činjenici da je flota preskupa i prekomplicirana za održavanje, a opasnost prevelika u odnosu na korist. Stoga se aktualiziralo pitanje o izradi RLV, reusable launch vehilce, manje i jednostavnije letjelice koja bi mogla prevesti manje članova posade i manju količinu tereta, ali jednostavnije i jeftinije. A da to nije toliki problem kakvim ga želi prezentirati američka vlada pokazuje i činjenica da su Burt Rutan i njegov Scaled Composites privatnim kapitalom uspjeli napraviti letjelicu, SpaceShipOne, koja može otići u svemir, vratiti se na Zemlju i u kratkom roku biti ponovo spremna za put u svemir.
Budućnost shuttle je neizvjesna. Flota je trenutno prizemljena i čeka da stručnjaci pokušaju pronaći rješenje koje bi lansiranje i povratak na Zemlju učinili sigurnijim. Prvi letovi najavljeni su za proljeće. Javnost, NASA i astronauti žele da to bude čim prije, ali problem je u novcu, koji Bush radije koriste za egzibicije u Iraku, umjesto da poveća proračun svemirskom programu.

Svemirska velesila broj tri
No, stvari bi se uskoro mogle promijeniti. Razlog za to neće biti traženje javnosti ili naglo prosvjetljenje američke administracije o potrebi istraživanja svemira, već ono na što Amerika izgleda jedino reagira – udar na ego. Poznato je da su Amerikanci počeli svemirsku utrku nakon što su Rusi poslali prvog čovjeka u svemir, a kasnije krenuli sa ponovnom popularizacijom svemira krajem 20. stoljeća kada je Europska svemirska agencija krenula sa slanjem svojih sondi u svemir. Ovaj put američki ego napadaju Kinezi, koji bi htjeli sa pozicije treće svemirske sile doći na prvo mjesto. Kina je prilično iznenadila svijet kada je 2003., kao treća zemlja na svijetu, poslala ljude u svemir. Isto su ponovili i polovinom listopada 2005. godine, kada su u svemir u letjelici Šenčou VI, poletjela dva astronauta. Premda se radi o još uvijek slaboj raketi, na tragu ruskog Soyuza, upornost koji Kinezi pokazuju garantira da će uskoro te rakete biti daleko sofisticiranije, možda i bolje od Soyuza, pa neće biti iznenađenje da Kina uskoro pretekne Rusiju u svemirskom programu. No, ne planiraju tu stati. Naime, namjeravaju iskoristiti svemirski program za jačanje ljubavi nacije prema znanosti i tehnologiji, ali imaju i gospodarske ciljeve. Tako Kina planira poslati čovjeka na Mjesec do 2017. godine i istražiti mogućnost dobivanja goriva s Zemljinog satelita. Namjeravaju na Mjesecu izmjeriti količine helija, elementa za kojeg se vjeruje da je izvor energije koji ne zagađuje okoliš. Isto tako, planiraju postaviti i teleskop na Mjesec, pa uz gospodarstvo dati i svoj doprinos znanosti. Ovako ambiciozan plan preplašio je Busha i njegovu administraciju, pa su i oni predstavili svoj plan za povratak na Mjesec.

Bush šalje ljude na Mjesec ?
Plan je naizgled jednostavan - do 2018. treba biti izgrađena nova letjelica koja će Amerikance ponovo odvesti na Mjesec. Bit će to retro kombinacija shuttlea i dijelova skoro zaboravljene rakete Apollo. Premda je Bush odmah nakon tragedije Columbije zatražio od NASA-e da pripremi plan zamjene shuttlea novim tipom letjelice, tek je nakon glasina o planu Kine da osvoji mjesec NASA predstavila plan Kongresu i Bijeloj kući. Dužnosnici NASA-e, prilikom predstavljanja plana, izjavili su da će novi svemirski brod biti građen na temelju dokazanog dizajna i tehnologije korištene u programu Appolo, ali da će imati "daleko veće mogućnosti". Činjenica da se nasljednik shuttlea tako jako oslanja na opremu iz prošlih vremena, a ne na futurističke dizajne "ima dobar tehnološki i poslovni razlog", objasnio je John Logsdon, direktor Instituta za svemirsku politiku pri Sveučilištu George Washington.
"Naglasak je na postizanju ciljeva, a ne elegancije. A ljudi koji su stvorili Apollo bili su prilično pametni", zaključio je. Premda je Bush postavio zadatak da se Amerika vrati na Mjesec do 2020., NASA smatra da će to moći učiniti dvije godine ranije. Nakon najave Kine da će oni već 2017. imati svoju posadu na Mjesecu, neslužbene najave iz Amerike govore da će Bush i službeno od NASA-e zatražiti da se plan povratka na Mjesec izvede do 2015. godine. Izgleda da smo svjedoci početka nove svemirske utrke.

Novi uspjesi sondi
I dok se Amrikanci i Kinezi natječu u planiranju osvajanja Mjeseca, Europljani i Japanci osvajaju druge planete i asteroide, ali samo sondama. Upravo u tome leži onaj svjetliji i optimističniji dio priče o svemiru u protekloj godini, jer su sondu i roveri oko i na Marsu i Titanu poslali na Zemlju gomilu informacija, a i teleskop Hubble je došao do nekoliko značajnijih otkrića. Istraživanje svemira ide puno bolje od njegovog osvajanja. Europska svemirska agencija (ESA) lansirala je početkom studenog svoju prvu letjelicu prema Veneri, Venus Express. Letjelica bi, nakon 162 dana svemirskog putovanja, trebala doći do Venere u travnju 2006. i početi prikupljati podatke o planetu čija je prosječna temperatura na površini oko 470 stupnjeva Celzijusa. Letjelica će provesti 500 dana u orbiti između polova, a cilj misije je provesti najopsežniju studiju o njenoj atmosferi. Jedno od glavnih pitanja na koje traže odgovor je zašto se Venera, unatoč sličnosti sa Zemljom, u posljednjih četiri milijarde godina toliko drugačije razvijala. Misija Venus Express je zapravo prilagođena misija Mars Express, a letjelice su gotovo identične. Povijest su protekle godine pisali i Japanci, jer je njihova sonda ušla je u povijest kada se spustila na površinu asteroida i sakupila uzorke kamenja koji mogu dati odgovore na pitanje kako je nastao Sunčev sustav. Sonda nazvana Hajabusa ili Sokol u prijevodu sa japanskog jezika, uspjela je izvršiti ono što su mnogi smatrali nemogućim, zbog složenosti operacije. Nakon analiziranja podataka primljenih sa sonde, Japanska agencija za svemirska istraživanja potvrdila je da se Hajabusa spustila na asteroid Itokava, promjera oko 500 metara, udaljen gotovo 300 milijuna kilometara od Zemlje. Sonda s uzorcima asteroida trebala bi se vratiti na Zemlju u lipnju 2007. godine i donijeti malu količinu uzoraka, koju će znanstvenici ispitivati godinama.

Godina važnih otkrića
Osim novih sondi, proteklu su godinu obilježili uspjesi starih poznanika, letjelica Mars Express i Huygens. Obje letjelice konstanto šalju impresivne fotografije i podatke, a sve je veći broj važnih otkrića i spoznaja koje su nam donijele. Ona najvažnije iz protekle godine su potvrda postojanja vodenog leda ispod površine Marsa, te otkriće da je atmosfera Titana jednaka onoj kakva je bila Zemljina u njezinim mladim danima, s oblacima bogatim ugljikom i dušikom. S obzirom na stanje površine planeta, teško je očekivati da će se tamo ikada razviti život, ali znanstvenici bi mogli dobiti neke informacije i spoznaje koje bi pomogle u otkrivanju nastanka života na Zemlji. Vjerojatno najvažnije otkriće protekle godine je otkriće leda, ali možda čak i tekuće vode na Marsu. Naime, Mars Express opremljen je posebnom radarskom antenom MARSIS, koja šalje radio impulse i mjeri vrijeme i snagu odbijenih valova. Impulsi koji probijaju površinu odbijaju se od materijala s različitim električnim svojstvima, pa se prema tome može zaključiti kakav se materijal nalazi ispod površine Marsa. Zanimljiva su dva otkrića letjelice, 250 kilometara široka kružna struktura koja leži ispod površine dijela nazvanog Chryse Planitia, za koju znanstvenici vjeruju da je krater kojeg je zakopao vulkanski pepeo. S obzirom na to da znanstvenici nisu uočili radarske granice u materijalu koji ispunjava taj krater te radarski signali gube snagu prolaskom kroz tlo, zaključili su da krater mora sadržavati veliki udio leda, koji je za radar gotovo nevidljiv. Ono što ih posebno veseli ali i muči je činjenica da je signal reflektiran s dna kratera toliko je jak i ravan da bi mogao biti tekuća voda. Ona se pak sigurno nalazi, u obliku vodenog leda, na sjevernoj polarnoj kapi, a proteže se do 1,8 kilometra ispod površine. S obzirom na ova otkrića, Mars Espress koncentrirati će se sljedećih nekoliko mjeseci na istraživanja tog dijela Crvenog planeta. Ove informacije, u kombinaciji sa činjenicom da roveri Spirit i Opportunity nastavljaju sa svojom misijom na Marsu, puno duže nego se to očekivalo, pokazuju da je Mars Express misija nadmašila sva očekivanja. Čak su i Amerikanci volji utrošiti 500 milijuna dolara za gradnju robotske letjelice koje će biti inspirirana ME-om, te koja će na Marsu tražiti pogodno mjesto za slijetanje novih robotskim vozila, ali i lokaciju za slijetanje ljudi.

Deseti planet
I dok su se Europljani i Amerikanci bavili četvrtim i devetim planetom, javnost je razveselila činjenica da Sunčev sustav možda ima i svog desetog člana. Naime, otkriven je novi, za sada bezimeni planet, veličine jednog i pol Plutona. Nalazi se 14,5 milijardi kilometara dalje od Sunca, a klasificiran je nemaštovitim imenom 2003ub313, te predstavlja najdalji predmet ikada otkriven u Sunčevoj orbiti. Planet je otkrio astronom Mike Brown s kalifornijskog Instituta za tehnologiju u Pasadeni. Zanimljivo, planet je fotografiran još krajem 2003. godine, međutim bio je tako daleko da njegovo kretanje nije bilo primijećeno do siječnja ove godine. Planet je ostao tako dugo neotkriven jer je njegova orbita nagnuta 45 stupnjeva u odnosu na orbite drugih planeta, a posljednjih sedam mjeseci znanstvenici promatraju planet kako bi bolje procijenili njegovu veličinu i njegovo kretanje.

Deep Impact
Promatranje desetog planeta u srpnju je prekinuto i sve su oči i teleskopi i ostali instrumenti bili upereni prema kometu Temple1 i još jednoj povijesti u stvaranju. Naime, 04. srpnja bakreni projektil ispaljen iz američke sonde Deep Impact udario je u komet, u sklopu misije za koju se NASA nada da će dati odgovore na pitanja vezana za nastanak i način formiranja Sunčevog sustava, ali i na pitanja o kometima općenito. Bio je to prvi puta da je jedna svemirska letjelica dotakla površinu komete, a fotografije sudara bile su spektakularne. Udar je na površini kometa napravio krater, iz koga se oslobodila ogromna količina materijala kojeg će sonda snimati i analizirati. Nakon što se prašina od udara slegne, stručnjaci NASA-e se također nadaju da će imati priliku istražiti unutrašnjost smrznute jezgre kometa izgrađenog od mješavine leda i ostataka stijena iz perioda stvaranja Sunčevog sustava. Prvi rezultati su vrlo optimistični, komet Temple1 u svom je sastavu imao kisik i vodik, elemente koji tvore vodu. Nove informacije o prikupljenim i analiziranim podacima očekujemo u prvoj polovini godine.
Negdje u isto vrijeme saznati ćemo i budućnost flote space shuttleova, odnosno hoće li ove letjelice nastaviti opskrbljivati Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) do 2010., kako je planirano, ili će biti povućene iz upotrebe. Ovo drugo malo je vjerojatno, jer je teško očekivati da će projekt ISS moći izdržati oviseći o ruskim Soyuz raketama. No, pitanje je kuda će budućnost istraživanja svemira ići dalje, jer još uvijek nije utvrđeno kolika je točno prijetnja Zemlji asteroid MN4, za koga se sumnjalo da bi 2029. mogao udariti u Zemlju. To je prvi asteroid koji je klasificiran 4. stupnjem opasnosti na Torino ljestvici, kojom se mjeri stupanj vjerojatnosti sudara objekta iz svemira i naše planete. I premda su trenutni podaci jednaki prošlogodišnjim, pa lažu da je vjerojatnost sudara samo 1.6%, ili 1:60, to još uvijek ne tješi znanstvenike. Utvrdi li se da je opasnost od sudara sa Zemljom realna, lako je očekivati da će se sav svemirski program usmjeriti upravo prema neutraliziranju ove prijetnje. Dan D, prema predviđanjima je 13. travnja 2029.

IZDVOJENO

Mjesec star 4,527 milijardi godina

Njemački i britanski znanstvenici utvrdili su približnu starost Mjeseca, koja iznosi velikih 4 milijarde i 527 milijuna godina. Ta brojka nije točna, pa na nju dodajte još 10 milijuna godina gore ili dole. Mjesec je nastao 30 do 50 milijuna godina nakon stvaranja Sunčeva sustava, smatraju znanstvenici sa sveučilišta Muenster i Koeln u Njemačkoj i s britanskog Oxforda. To se vrijeme poklapa i u općeprihvaćenu teoriju porijekla Mjeseca, prema kojoj je taj satelit zapravo hrpa materijala koji je u svemir izbačen nakon što je neko veliko tijelo udarilo u Zemlju. Starost Mjeseca utvrđena je na temelju analiza brojnih uzoraka Mjesečeva tla koje su na Zemlju donijeli američki astronauti.

IZDVOJENO

Spašavanje teleskopa Hubble – drugi dio


Sudbina teleskopa Hubble još uvijek je nepoznata. Premda je NASA službeno zatražila prijedloge o lansiranju robota koji bi spasio svemirski teleskop Hubble, još uvijek nije riješeno ovo za znanost važno pitanje. Glavni problem je još uvijek u činjenici da stručnjaci smatraju da je ljudska misija za popravak teleskopa bolja i sigurnija za njegov popravak. Međutim, ljude treba dovesti u svemir, što je nemoguće dok je flota shuttlova prizemljena. A koliko je Hubble važan za znanost pokazuje i njegovo djelovanju u protekloj godini. Kao prvo, nezamjenjiv je bio u praćenju misije Deep Impact. Drugo fantastično otkriće su dva mjeseca u orbiti oko Plutona, pa je broj satelita tog dalekog planeta sada tri.
Isto tako, Hubble je u kolovozu otkrio kisik u mineralima na Mjesecu, koji bi buduća ljudska misija mogla koristiti za disanje, stvaranje električne energije i goriva za rakete. Hubble je bio usmjeren prema Mjesecu zbog posebnih filtera koje sadrži njegova kamera, a koji omogućuju registriranje dva dijela spektra ultraljubičastog svjetla i registriranje minerala u kori Mjeseca pomoću reflektiranja njihovih boja u tom dijelu svjetlosnog spektra. S obzirom na to da je NASA, u uzorcima donesenim u misiji Apollo, našla mineral ilmenit, koji sadrži kisik. Hubble je upotrebljen da potvrdi ovo otkriće. Još jedan dokaz da ovaj znanstveni instrument mora biti spašen.

RELATED: Svemir u 2004. godini
15 Jan 2006 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews

Starije tekstove iz rubrike svemir, pisane 2005. godine i ranije možete naći u arhivi.


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\