Još malo novosti iz svemira
Nova je 2006. godina počela odlično za sve koje zanima svemir i njegovo istraživanje. Nakon što je protekla godina ipak donijela manje uzbuđenja nego što se očekivalo, tekuća godina sve će nadoknaditi s kamatama. Vratio se Stardust, MRO stigao do Marsa, nađena voda ... sve odlične vijesti, pa slijedi kratka priča.
Inače, u svemir sam otišao i ja, odnosno moje ime.

Stardust
Početak godine donio nam je povratak sonde Stardust. Nakon putovanja dugog gotovo 5 milijardi kilometara i čak sedam godina, NASA-ina kapsula s prvim uzorcima prašine kometa i međuzvjezdanim česticama spustila se u područje američke vojne baze u Utahu. Prizemljenje je bilo meko, prema planu, a neoštećena kapsula teška 46 kilograma prebačena je u Houston gdje će znanstvenici otvoriti aluminijski dio u kojem se nalazi sva mudrost ove misije: međuzvjezdane i čestice kometa. Ovi uzorci će se proučavati i analizirati, vjerojatno godinama. Budući da su kometi smrznuta tijela od leda i prašine stara i 4,6 milijardi godina, istraživači se nadaju da će čestice dati izravne odgovore na pitanja o podrijetlu našeg planetarnog sustava.

MRO
I dok se Stardust vratio na Zemlju, jedna druga letjelica, Mars Reconnaissance Orbiter. Stigla je do svog odredišta, planeta Mars, gdje će sljedećih šest mjeseci provesti u kruženju oko planeta u eliptičnoj orbiti – prolazeći vrlo blizu planeta, da bi naglo odletio u veliku visinu. Postepeno će prilagođavati orbitu u kružnu, a početak znanstvenog dijela misije očekuje se u studenome. Primarna misija je prikupljanje podataka o Marsu koji će pomoći znanstvenicima u određivanju mjesta slijetanja novih rovera pa čak i ljudske posade. Orbiterovih šest znanstvenih instrumenata su dizajnirani kako bi prikupili više podataka nego sve dosadašnje Marsove sonde zajedno, uključujući i informacije u planetovom vremenu, slike u boji pa čak i radar za promatranje do dubine od kilometra ispod površine Marsa.
Dva planeta dalje, ESA-ina letjelica Venus Express počet će kruženje oko svog cilja 11. travnja.

Povratak shuttlea – drugi put
Očekuje nas i povratak shuttlea - Discovery se priprema za lansiranje 3. svibnja. Datum bi mogao biti malo pomaknut ovisno o tome hoće li inženjeri napokon dokučiti zašto kod lansiranja zaštitna pjena i dalje otpada s vanjskih tankova za gorivo. Sljedeći let shuttlea u NASA-i još uvijek smatraju testnim letom. On bi trebao obnoviti zalihe Međunarodne svemirske stanice i vratiti na Zemlju trećeg člana stalne posade, europskog astronauta Thomasa Reitera. NASA bi mogla pripremiti još jedan let shuttlea već u srpnju, kada bi se trebala nastaviti gradnja Međunarodne svemirske stanice i dodavanje solarne mreže za generiranje električne energije.

Sunce i Mjesec
NASA će također 26. svibnja lansirati misiju Solar Terrestrial Relations Observatory, prvi par letjelica posvećenih trodimenzionalnim mjerenjima Sunca i solarnih vjetrova.
Svoje posjetitelje dobit će i Mjesec. Lunarni istraživač SMART-1, misija ESA-e, trebao bi svoju uspješnu misiju završiti udaranjem u Mjesečevu površinu 17. kolovoza. SMART-1 je u Mjesečevu orbitu ušao 2004. i čitavo to vrijeme zaposlen je mapiranjem, koje bi nas trebalo dovesti korak bliže odluci o mjestu buduće Mjesečeve baze. Kad smo kod toga, recimo da Amerikanci planiraju do 2018. godine sagraditi bazu na Mjesecu, kao prvu postaju za put na Mars. Baza na Mjesecu predviđena je za šestomjesečni boravak astronauta.

Voda!
No, najznačajnija svemirska vijest ove godine je otkriće tekuće vode koja izbija iz gejzira na zaleđenom Saturnovu mjesecu Enceladus. To su prvi pravi, konkretni dokazi o postojanju vode izvan Zemlje, s obzirom na to da su dosadašnje tvrdnje o postojanju vode bile rezultat znanstvenih analiza stijena i drugih neizravnih podataka. Na primjer, na temelju studija stijena sa Marsa vjeruje se da je nekada tamo bilo vode, dok magnetska očitavanja Jupiterovog mjeseca Europe snažno sugeriraju da taj mjesec ima ocean pokriven ledom.
Uzbuđeni zbog otkrića neki su znanstvenici rekli da bi Enceladus trebao biti dodan kratkom popisu mjesta u sunčevom sustavu koje imaju najveće izglede za postojanje života. Kakvog? Sigurno ne inteligentnog, ali barem života. Uspije li se dokazati postojanje i "običnih" mikroba i/ili drugih primitivnih organizama izvan Zemlje, jasno je da više ne treba isključiti i inteligentni život negdje među svim tim zvijezdama.

Vezani tekstovi:

Svemir 2005: Godina velikih otkrića

Svemir u 2004.

Misija na Mars
19 Mar 2006 by DeeJay
1 comments

by Siniša @ 24 Mar 2006 11:07 am
Di se može poslati ime u svemir? I ja bi.

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews

Starije tekstove iz rubrike svemir, pisane 2005. godine i ranije možete naći u arhivi.


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\