Švedska: Novi uzlet ili krah
Najava novog švedskog premijera Fredrik Reinfeldt da će uskoro prodati državni udio u nekim od vodećih švedskih tvrtki izazvala je prilično burne reakcije sindikata i javnosti. Dok vlada planira novi gospodarski uzlet Švedske, mnogi upozoravaju da bi rezultat mogao biti u potpunosti suprotan.

Parlamentarni izbori u Švedskoj, u rujnu prošle godine, donijeli su promjenu vlasti nakon 12 godina. Četiri stranke desnog centra (umjereni, narodni liberali, kršćanski demokrati i stranka centra) pobijedile su tijesnom većinom lijevi blok sastavljen od socijaldemokrata dosadašnjega premijera Gorana Pärssona te bivših komunista i zelenih. Novi premijer Fredrik Reinfeldt u predizbornoj je kampanji posebno najavljivao da će uravnotežiti sustav socijalne skrbi i smanjiti poreze te da će smanjiti udjele države u vlasništvu velikih tvrtki. Naime, premda je Švedsko gospodarstvo jedno od najboljih u svijetu - Švedska je prva zemlja po indeksima gospodarstva znanja Svjetske banke te druga država na Listi konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, stopa ekonomskoga rasta u drugom tromjesečju 2006. iznosila je 5,6 posto a stopa nezaposlenosti od 5,7 posto jedna je od najmanjih u Europi - Reinfeldt tvrdi da švedsko gospodarstvo ugrožava preskupa socijalna država. Naime, visoki porezi omogućavaju državi iznimno visoka davanja ljudima bez posla, umirovljenicima te socijalno ugroženima. Stoga je Reinfeldt je najavio da će njegova vlada u 2007. godini smanjiti poreze za 37 milijardi kruna (otprilike 30 milijardi kuna) te za daljnjih osam milijardi slijedeće, 2008. godine. No, ono što je posebno uznemirilo javnost bila je Reinfeldtova najava da će prodati udjele države u vlasništvu velikih tvrtki, čime će se smanjiti uloga države u gospodarstvo.

Gospodarska povijest
Da bi shvatili zašto šveđani nisu najsretniji s tim prijedlogom, potrebno je razumjeti gospodarsku povijest Švedske. Naime, Švedska je kroz povijest bila slabije gospodarski razvijena od zemalja Zapadne Europe. Gospodarski bum počeo krajem 19 stoljeća, prvenstveno zbog uloge države koja je, kao prva u svijetu, uvela obavezno osnovno školovanje ali je i poticala i priznavala organiziranje radnika u jake sindikate. Time je Švedska time izbjegla radničke nemire i socijalističke revolucije koje su pogađale Europu početkom 20. stoljeća. Do 1930. Švedska je imala jedan od najvećih životnih standarda u Europi, u 60-im je postala jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, da bi slijedio period stagnacije od 20-ak godina. Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća zemlju je pogodila velika recesija, ali se gospodarstvo oporavilo liberalizacijom tržišta na kojoj je inzistirala vlada. Mjerama deregulacije u bankarskom, telekomunikacijskom i automobilskom sektoru provedena je liberalizacija, koja je rezultirala novim gospodarskim bumom. Mnoge tvrtke, koje su danas perjanica švedskog gospodarstva, stvorene su upravo u tom razdoblju bilo privatizacijom bilo spajanjem. Tako su nastali operater TeliaSonera, najveća banka Nordea, operater burze OMX, a u to doba svoj su procvat doživjeli i Ericsson, Volva, Electrolux i ostale tvrtke. U nekim tvrtkama država je zadržala dio dionica, te se profitom koji tvrtke ostvaruju prilično puni državni proračun.

Dobra ili loša odluka?
Taj scenarij nova vlada premijera Reinfeldta želi ponoviti. Naime, vlada se namjerava gotovo sasvim povući iz određenog broja tvrtki u koje su u zajedničkom državno-privatnom vlasništvu, kako bi se gospodarstvo ponovo otvorilo te da se ojača uloga privatnog sektora. Očekuje se da će taj potez dovesti i do restrukturiranja korporacija, kao i do spajanja ili preuzimanja, upravo kao i prije 15-ak godina. Švedska vlada od privatizacije očekuje prihod od čak 150 milijardi švedskih kruna ili oko 16 milijardi eura. Taj novac vlada planira investirati u otvaranje novih poslova i radnih mjesta, ali i pokriti rupe koje će nastati najavljenim smanjenjem visokih poreza. Time premijer Reinfeldt želi smanjiti nezadovoljstvo koje su prema njegovom planu izrazili sindikati. Krovna udruga Landsorgansationen, koja okuplja 15 najvećih radničkih sindikata s više od milijun i osamsto tisuća članova, najavila je i održavanje prosvjeda kako bi spriječili vladu da smanji radničkih prava i beneficija za nezaposlene, što će se smanjenjem poreza i rasprodajom tvrtki dogoditi. Inače, državni udjel u svim švedskim tvrtkama iznosi oko 500 milijardi švedskih kruna ili oko 55 milijardi eura, a zapošljava preko 200 tisuća radnika. Sa posebne sjednice vlade premijer je poručio da sindikati imaju pravo na prosvjede, ali da ga to neće spriječiti da ispuni predizborna obećanja, jer većina analitičara tvrdi da će se prodajom državnih udjela u kompanijama i deregulacijom tržišta povećati zaposlenost i proračunski prohodi te da će porasti produktivnost i konkurentnost.

Kurs malih reformi
Ipak, najavio je da će se sa prodajom udjela u tvrtkama sačekati dok se ne postigne najbolja cijena te da će vlada uzeti kurs malih reformi, odnosno da će postepeno i po malo smanjivati socijalna prava. Sam plan prodaje tvrtki podijelio je u tri faze, pa će u početku prodati udjel u nekima od kompanija, zatim ide prodaja poduzeća koja su u potpunom vlasništvu države te naposljetku prodaja kompanija koje se nalaze u sektoru javnih usluga. Tako će uskoro u prvoj fazi biti ponuđeno 20 posto udjela u Nordei, najvećoj skandinavskoj banci, 45 posto udjela u TeliaSoneri, sedam posto u OMX-u i 20 posto u prijevozniku SAS-u. Sindikati pak poručuju da su te tvrtke među perjanicama švedskog gospodarstva i da bi se prodaja, pogotovo strancima, mogla obiti o glavu. Kroz sljedećih tri do pet godina, što je razdoblje u kojem Reinfeldt namjerava ispuniti svoj plan, bit će jasno jeli udahnuo novi život švedskom gospodarstvu ili je ugrozio temelje jednom od najboljih gospodarstava u svijetu.

hrdigg|prijavi
07 Feb 2007 by DeeJay
2 comments

by Bez ! Komentara @ 07 Feb 2007 10:18 am
U bazi svakog gospodarstva nalazi se energetika, a Švedska je trenutno u krizi svojih nuklearnih elektrana koliko pratim događanja što se tiču energetike. Inače htio sam nešto predložiti ako nađete vremena, pa ako me možete kontaktirati na mail. Zahvaljujem na pažnji. :-)

http://bezkomentara.org

by tomo @ 15 Feb 2007 11:08 pm
Meni to izgleda kao onaj klasični paradoksalni mamac:
"Uzet ćemo vam prava dok se država ne obogati." Onda će možda država biti bogata, ali vi opet nećete imati nikakve koristi od toga.

Dobra je stvar u toj priči što se radi o manjim udjelima, pa se neće poremetiti vlasnički odnos a i mogla bi se eventualna ponovna nacionalizacija izvesti s manje poteškoća.

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews

Starije tekstove iz rubrike Švedska, pisane 2005. godine i ranije možete naći u arhivi.


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\