Skandinavija: Gospodarstvo temeljeno na znanju i tehnologiji
Vodeće svjetske tehnološke kompanije, tržište koje potiče ulaganja, liberalizaciju i konkurentnost, napredni operateri elektroničkih komunikacija te prirodna sklonost stanovnika Skandinavije novih tehnologijama samo su neki od razloga zašto je ta regija tehnološki vodeća u svijetu.

Ako ste se ikada pitali koja je tehnološki najnaprednija zemlja ili regija na svijetu, vjerojatno se vaš odgovor vrtio između Japana ili SAD-a. Međutim, točan odgovor je, što se regije tiče, Skandinavija, dok su zemlje Danska, koja ovu titulu nosi posljednje dvije godine te Švedska, koja je titulu nosila tri godine za redom prije nego ju je predala Danskoj. Tako barem pokazuju rezultati istraživanja analitičke kompanije IDC, koje svake godine ispituju stupanj upotrebe informacijskih tehnologija u pojedinim zemljama te njihov utjecaj na društvo općenito. Po kategorijama zvuči još zanimljivije - raširenost širokopojasnog i bežičnog pristupa Internetu, odnos IT potrošnje i nacionalnog bruto proizvoda, te razvijenost e-trgovine. Rezultati tako pokazuju da u Švedskoj i Danskoj preko 80 posto stanovnika ima pristup Internetu, od čega 25 posto koristi širokopojasnu, broadband vezu.

Podaci Svjetske banke
Preko 85 posto Šveđana i Danaca su pretplatnici nekog od operatora mobilne telefonije, a preko 30 posto korisnika se na Internet povezuje s mobilnog telefona. Švedska troši 4,1 posto nacionalnog bruto proizvoda na informacijske tehnologije, a Danska 4,3 posto, od čega preko četvrtine otpada na softver. Ovaj podatak poklapa se sa tezom IDC-ovih analitičara po kojoj visokorazvijene zemlje više troše na softver, dok manje razvijene zemlje još uvijek više novca izdvajaju za infrastrukturu.
Tvrdnje IDC-a potvrđuju i podaci Svjetske banke i njihov indeks društva znanja. Naime, jedan od elemenata društva znanja upravo je razvijenost i korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Sve četiri nordijske zemlje su u prvih 10 vodećih zemalja društva znanja (štoviše, Švedska, Danska i Finska su prve tri zemlje), s izrazito visokim indeksom korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Od maksimalnog indeksa 10, Švedska ima 9,76, Danska 9,46, Finska 8,71 a Norveška 8,34. Recimo samo za usporedbu da je indeks Japana 8,30, Amerike 8,74 a Australije 9,07.
Navedeni podaci za sve poznavatelje nordijskih zemalja i ne čude, s obzirom na to koje sve velike tehnološke tvrtke potječu iz Nordijskih zemalja, koje su tehnološke inovacije došle iz njih te koliko se ulaže u razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Bogata povijest
Povijest razvoja Skandinavije kao tehnološki vodeće regije na svijetu počela je još u 19. stoljeću u Švedskoj. Tada je Lars Magnus Ericsson, 1876. godine, otvorio svoj obrt za popravak telegrafa u 13 kvadratnih metara prostora u Stockholmu. Malo je tko mogao vjerovati da je time udario temelj budućeg svjetskog telekomunikacijskog giganta. Priča je počela tako što je Ericsson dobio Bellov telefon, te ga, nezadovoljan njegovom praktičnošću, poboljšava. Prvi telefoni su, s današnjeg gledišta, bili smiješni. Prvo, uvijek ste kupovali dva uređaja, jedan za vas, drugi za vašeg sugovornika. U to vrijeme nije postojala telekomunikacijska mreža, već je telefonija funkcionirala po principu point-to-point, dva su telefona bili povezani žicom koju ste kupili naknadno, ovisno o duljini koja vam treba. Zvuči i izgleda kao današnji dječji telefon igračka. Nije bilo brojčanika, već samo mikrofon i zvučnik na postolju. Nezadovoljan praktičnošću uređaja, Ericsson se bacio na njegovo unaprjeđivanje, a ostalo je povijest. Ericsson je ubrzo postao vodeća  tvrtka u proizvodnji telefona i telekomunikacijama  šireći se cijelim svijetom. Inovacije koje je Ericsson razvijao sa partnerima u Skandinaviji promijenili su svijet, dok su vlade skandinavskih zemalja, shvativši vrlo rano prednosti tržišne utakmice u telekomunikacijama, krenule među prvima sa liberalizacijom tržišta, što je i razlog visokim pozicijama zemalja regije na listi tehnološki najrazvijenijih zemalja svijeta.

50 godina mobitela
Kad se priča o tehnologijama koje su promijenile svijet, a potječu iz Skandinavije, prva asocijacija su mobitel i AXE. O mobitelima ne treba trošiti puno riječ, sve se manje-više zna. Ipak, nije loše napomenuti da je prvi telefon instaliran u automobil upravo u Švedskoj, i to 1960. godine, kada su stručnjaci iz Ericssona konstruirali prvu telefonsku mrežu za automobile, a koja je imala čak 150 pretplatnika. Istina, ti automobili imali su samo prednja sjedala, jer je cijeli stražnji dio bio pretrpan gomilom opreme koja je omogućavala rad te mreže. Dvadesetak godina kasnije Ericsson je razvio NMT mobitel mrežu i izbacio prvi prijenosni telefon, preteču mobitela. Radilo se o povećem koferu s ugrađenom slušalicom i brojčanikom koji ste nosili u ruci, ali bio je to početak telekomunikacijske revolucije. Slična stvar je i sa AXE, potpuno automatiziranim telefonskim sustavom i kompjuteriziranom centralom, koju je patentirala kompanija Ellemtel, koju su zajedno osnovali Ericsson i Telia. AXE centrale omogućile su brže spajanje pretplatnika, kvalitetniju komunikaciju, ali i sasvim novi skup usluga, kao što su telefonski automati, služba buđenja, pozivi na račun primatelje i tako dalje. Bez obzira gdje se nalazite u svijetu, odlučite li telefonirati, vaš će poziv ići preko AXE centrale. Inovacije i rješenja koja su za fiksnu telefoniju patentirana za AXE posložile su kao ishodište za rad na EDGE tehnologiji za mobilnu telefoniju. Sve te tehnologije, kao i cjelokupnu prošlost Ericssona, ali i vizije budućnosti prikazane su u Ericsson Experience Centru, otvorenom polovinom 2002. godine u Ericssonovoj zgradi u Kisti, predgrađu Stockholma, a koji je autor ovog teksta posjetio kao jedan od prvih novinara iz svijeta, nedugo nakon otvorenja.

Vodeće tvrtke
Osim Ericssona, još je niz tvrtki iz Skandinavije koje su u svijetu prepoznate kao lideri u svojim tržišnim segmentima. Ericsson je tako vodeći proizvođač telekomunikacijske opreme, dok je finska Nokia vodeći proizvođač mobilnih telefona. Međutim, povijest te tvrtke je više nego zanimljiva, s obzirom na to da je Nokia osnovana 1865., te je svojih prvih sto godina poslovanja bila trvrtka za proizvodnju i preradu drva i gume. Godine 1967. pretvorena je u Nokia Corporation, sa širokim područjem djelovanja, od proizvidnje papira i guma, preko obuće do proizvodnje telekomuniakcijske oprema. Kroz 70-e i 80-e godine prošlog stoljeća Nokia se sve više okretala proizvodnji telekomunikacijske opreme, u suradnji sa telekom operaterima iz susjednih zemalja, prije svega švedskim Televerketom, koji je kasnije preimenovan u Telia AB. Ove su tvrtke surađivale na nizu projekata, od kojih je najvažniji Nordic Mobile Telephone ili NMT mreža, prvi mobilni standard u svijetu. Iste tvrtke, zajedno sa norveškim operaterom Telenorom bile su među ključnim igračima koji su predstavili i novi Global System for Mobile Communications ili GSM standard, a danas su među vodećim tvrtkama u proizvodnji i korištenju 3G telefona, mreža i usluga. Prvi komercijalni poziv preko GSM mreže obavio je 1991. u Helsinkiju Harri Holkeri, tadašnji finski premijer, koristeći upravo telefon marke Nokia.
Dok se Nokia koncentrira na proizvodnju uređaja, a nedavnim dogovorom sa Simensom i na proizvodnju opreme, skandinavski operateri TeliaSonera (švedska Telia i finska Sonera su združeni, premda na domicilnim tržištima djeluju pod vlastitim brandom) te Telenor koncentrirali su se na popularizaciju tehnologija i usluga, popu širokopojasnog Interneta, mobilnog Interneta, IP televizije i slično. S druge strane, liberalizacijom tržišta pojavile su se prilike i za manje, alternativne operatere da nađu svoje mjesto pod tržišnim suncem, pa je tako i "mali" Tele2, alternativni operater koji je do prije nekoliko godina poslovao samo u Švedskoj sa šačicom zaposlenika danas najveći svjetski alternativni operater, sa preko 30 milijuna korisnika u Europi i dodatnih skoro 15 milijuna korisnika u svijetu, koliko ima njihova sestrinska tvrtka Millicom.

Pametno poslovanje
Titulu tehnološkog lidera svijeta, skandinavska regija ne duguje samo razvijenoj informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, već i pametnom managementu vodećih ICT tvrtki. Tako je Ericsson nizom ugovora sa jakim operaterima u Europi, ali i na tržištima Rusije, nastavio dizati vrijednost svojih dionica. Nokia brzo prepoznala evoluciju mobilnih telefona, pa danas korisnicima nudi zaista sve tipove telefona u svim klasama. Skandinavski operateri uživaju u rastu svojih dionica, čime se mogu pohvaliti samo još rijetki operateri u Europi. Razlog tome su konstantna ulaganja u nove tehnologije koje Skandinavci brzo prihvaćaju, velik broj usluga za sve tipove korisnike ali i tržišna utakmica u kojoj se operateri bore podjednako cijenama i uslugama. Zahvaljujući novim tehnologijama i potpuno liberaliziranom tržištu tržišna utakmica se pozitivno odražava na bilance operatera, jer se investicije i sniženja cijena brzo vraćaju. Važan je i element akvizicija, jer svi vodeći skandinavski operateri često odlaze u Rusiju u šoping, jer se radi o brzorastućem tržištu s velikim brojem (potencijalnih) korisnika. Kupnja nekog manjeg operatera u nekoj od pokrajina Rusije ponekad znači barem milijun ili dva novih korisnika i brzo vraćanje uloženog novca.

Skandinaci u Hrvatskoj
Osim Rusije, ulažu i na druga perspektivna tržišta, a gotovo su sve spomenute vodeće tvrtke prisutne u Hrvatskoj ili u regiji. Telenor je tako nedavno kupio drugog mobilnog operatera u Srbiji, dok je Tele2 prije godinu dana ušao na domaće tržište kao treći mobilni operater. Veza Skandinavije i Hrvatske u području telekomunikacija bila bi još veća i jača da je bivši Hrvatski telekom u prvoj fazi privatizacije bio prodan tada jedinom ponuđaču, konzorciju Telia-Telenor. Danas je Hrvatska veza sa TeliaSonerom mala, očituje se samo kroz korištenje vodova ta prijenos podataka izvan Hrvatske (takozvani međunarodni link), koji nam iznajmljuje TeliaSonera Internetional Carrier. Kakva je uloga Ericssona i Nokiae u domaćem gospodarstvu i tržištu, ne treba previše podsjećati. Nokia je još uvijek najpopularniji brand mobilnih telefona u Hrvatskoj, dok je Ericsson Nikola Tesla jedna od najcjenjenijih kompanija u Ericssonovoj grupaciji. S obzirom na razvojne prilike domaćeg gospodarstva i ICT tržišta, jasno je da će kvalitetna suradnja nastaviti i dalje.

IZDVOJENO
Švedske inovacije
Tehnološku izvrsnost Skandinavije, posebice Švedske, pokazuje i veliki broj stvari koje koristimo u svakodnevnom životu, a za koje možda i ne znamo da potječu iz Švedske. Brojni su veliki umovi Šveđani, poput Alfreda Nobela i Andersa Celsiusa, koji je većinom poznat po celzijusovom termometru, a manje je poznato da je zapravo bio izvrstan matematičar i astronom, zaslužan za izgradnju prvog teleskopa u Švedskoj, izvrsnim rezultatima i otkrićima vezanim za fenomene pomrčine sunca i mjeseca, izračunavanje orbita planeta i još mnogim drugim istraživanjima na području astronomije. Iz Švedske potječu i sitnice, poput današnjih šibica, podesivih kliješta, popularnih papagajki ili patentnog zatvarača, ali i korisne stvari u kućanstvu, poput usisavača ili tetrapaka ili Flofreezea, patenta koji omogućava brzo smrzavanje hrane, posebno povrća, uz mali, gotovo zanemariv gubitak kvalitete i sastojaka. Upravo je ta tehnologija omogućila da je na policama u dućanima sve manje konzerviranog povrća, a sve više smrznutog, koje u nuždi nije loš supstitut pravom. Iz Švedske potječu i brojne inovacije u području medicine, poput pacemakera i gamma noža, uređaja za operiranje tumora na mozgu, te elektronskih invalidskih kolica, koja su također razvijena u Švedskoj. 
Više: Švedske inovacije

IZDVOJENO:
Nordic Days: Graditeljstvo i ekologija
Tema posljednjih Nordic Daysa je građevina i infrastruktura, a i tu su Skandinavci pokazali svoju inovativnost. Dovoljno se sjetiti mosta Öresund između Švedske i Danske ili Turning Torsa, prekrasnog futurističkog nebodera izgrađenog u Malmöu.
Jedan od zaštitnih znakova Skandinavije je i ekološka svjesnost, pa se u Švedskoj i Danskoj pojavljuju i ekološki gradovi. Prvi takav nikao je u predgrađu Stockholma - Hammarby Sjöstad jedinstveni je grad, izgrađen na načelima ekološke održivosti, uz maksimalnu brigu za okoliš ali i stanovnike. Premda još nije u potpunosti dovršen, već su vidljive konture novog načina života u kome se organski otpad prerađuje u energiju, stanovi su izgrađeni od materijala koji su neškodljivih za prirodu i čovjeka - drvo, staklo, nehrđajući čelik, posebne vrste betona, a u svakoj prostoriji ugrađeno je podno grijanje na plin koji se dobiva iz biootpada, a koristi se i u kuhinji, umjesto klasičnog plina. Energija za grijanje dobiva se preradom otpadnih voda, spaljivanjem otpada te prikupljanjem solarne energije, instalirane su podzemne cijevi za vakuumsko prikupljanje komunalnog otpada, itd. U Danskoj se pak radi na prvom gradu koji će kao izvor napajanja koristiti vodik. Konceptualan grad, isto takvog imena - H2PIA je prototip grada u kome ćemo živjeti u budućnosti, a u kome će građani sami proizvoditi energiju koja ime treba. Umjesto energije od nafte i derivata, očekuje nas čista i jeftina energija i, što je najvažnije, čisti okoliš.
Detalje o Hammarby Sjöstadu možete naći ovdje, dok zanimljivosti o danskom projektu možete naći na adresi www.h2pia.com.

hrdigg|prijavi
21 Feb 2007 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews

Starije tekstove iz rubrike Švedska, pisane 2005. godine i ranije možete naći u arhivi.


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\