Švedska: Tehnološki lider Europe
Zadnjih desetak godina Švedska se ponovo profilira kao jedna od najbogatijih zemalja u Europi, prvenstveno zahvaljujući modernim granama gospodarstva - telekomunikacijama, tehnologiji, medicini i farmaciji te ekologiji

Da je Švedska jedna od gospodarski vodećih zemalja u svijetu jasno je već površnim pogledom na indekse gospodarstva znanja Svjetske banke i Liste konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma. Na obje prestižne liste Švedska je u vrhu. A ako se pitate zašto i kako, dovoljno se sjetiti koje su sve tvrtke iz Švedske i koje su sve inovacije Šveđani dali svijetu. Zadnjih 50-ak godina najveća ulaganja i inovacije su upravo u najpropulzivnijim i najnaprednijim gospodarskim granama – telekomunikacijama, tehnologiji, medicini i farmaciji te ekologiji.

Početak gospodarskog buma
Gospodarska povijest Švedske slična je onoj ostalih nordijskih zemalja, a počela je agrikulturom, poljoprivredom i šumarstvom. Ono što je nekoć bila glavnina švedskog gospodarstva, agrikultura, danas zapošljava manje od tri posto radne snage u Švedskoj. Recimo odmah da je sličan postotak, oko četiri do pet posto, i nezaposlenih u Švedskoj, unatoč velikoj socijalnoj pomoći koju dobivaju nezaposleni, pa se Švedska smatra i vodećom socijalnom zemljom svijeta. Ipak, kakva je budućnost švedskog socijalnog modela, ostaje da se vidi, s obzirom na nedavnu promjenu vlasti.
Švedska je kroz povijest bila slabije gospodarski razvijena od zemalja Zapadne Europe, da bi gospodarski bum počeo krajem 19 stoljeća. Među glavnim razlozima za to bilo je društveno uređenje, s obzirom na to da je Švedska bila prva zemlja koja je uvela obavezno osnovno školovanje, radnici su se rano počeli organizirati u jake sindikate koje je država priznavala i podržavala, pa je Švedska time izbjegla radničke nemire i socijalističke revolucije koje su pogađale Europu početkom 20. stoljeća. Do 1930. Švedska je imala jedan od najvećih životnih standarda u Europi. Neutralnost u 2. svjetskom ratu omogućila je Švedskoj da završetak istog dočekaju bez uništene industrijske baze, što joj je omogućilo gospodarski prosperitet kroz razvoj unutarnjeg gospodarstva, ali i kroz ulogu jedne od vodećih zemalja u obnovi ratom uništene Europe. Tako je Švedska postala jedna od najbogatijih zemalja na svijetu u 60-im godinama, da bi razvoj stagnirao sljedećih 20-ah godina. Početkom 90-ih zemlju je pogodila velika recesija, ali se gospodarstvo oporavilo liberalizacijom tržišta na kojoj je inzistirala vlada.

Glavne gospodarske grane
Svoj gospodarski razvoj nakon recesije Švedska duguje istim faktorima koji su pretvorili u jednu od najbogatijih zemalja u 20. stoljeću. S jedne strane to su šumarstvo, hidroenergija i proizvodnja metala, dok su s druge strane moderne grane, elektronika, telekomunikacije, biomedicina i farmacija. Nabrojene grane, uključujući i autoindustriju zajedno obuhvaćaju preko 60 posto švedskog izvoza. Jedan od dodatnih razloga je i vrlo obrazovana radna snaga, s obzirom na to da Švedska ima jedan od najboljih obrazovnih sustava na svijetu, što je danas čini i vodećom zemljom društva znanja. Gospodarski rast Švedske je stabilan, a takve su mu i perspektive, dok je inflacija niska, uz predviđanja da će takva i ostati u sljedećih nekoliko godina. U razdoblju od 1995. do 2003. Švedska je snizila izvozne cijene za prosječno 4 posto, dok je povećala uvozne za za prosječno 11 posto, što je bio dodatni poticaj rastu izvoza.
Gospodarska suradnja Švedske i Hrvatske je na visokom nivou, s obzirom na to da je veliki broj vodećih Švedskih tvrtki prisutan u Hrvatskoj. Naravno, suradnja uvijek može biti bolja, kako sa strane Hrvatskog izvoza u Švedsku, tako i sa strane dolaska još nekoliko jakih Švedskih tvrtki u Hrvatsku, prije svega H&M-a i IKEA-e, koji bi otvorili brojne prilike za domaće partnere. Najveći utjecaj u Hrvatskoj imaju Ericsson kroz tvrtku Ericsson Nikola Tesla, koji je upravo objavio nove, pozitivne poslovne rezultate za prvih devet mjeseci ove godine. U sljedećoj godini puno se očekuje i od trećeg mobilnog operatera Tele2, koji planira čak 100 milijuna eura uložiti u Hrvatsku. Od velikih švedskih tvrtki u Hrvatskoj su prisutni ili imaju partnere Bonniers, Electrolux, Ericsson, Hasselblad, Metro International, Saab, Scania i Tele2.

Švedska u brojkama
GDP per capita: 30 000 eura
Radna snaga: 4,66 milijuna
Izvoz: 125 milijardi eura
Glavne izvozne grane: mašinerija, motorna vozila, elektronika i telekomunikacije, papir, drvo, željezo i čelik
Uvoz: 97 milijardi eura
Glavne uvozne grane: gorivo, kemikalije, hrana
Valuta: Švedska kruna (SEK)
26 Mar 2007 by DeeJay
0 comments

name:
mail: (optional)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 

| Forget Me
Content Management Powered by CuteNews

Starije tekstove iz rubrike Švedska, pisane 2005. godine i ranije možete naći u arhivi.


// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\